
Djeca bez braće i sestara imaju veći rizik za pretilost

Istraživači sa Sveučilišta u Göteborgu i drugih sveučilišta analizirali su dvanaest tisuća i sedamsto djece iz osam europskih zemalja, uključujući Švedsku. Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Prehrana i dijabetes, dio je europskog programa Identifikacija i prevencija prehrambenih navika i životnog stila koje izazivaju različite učinke na zdravlje kod djece i novorođenčadi. Taj program osmišljen je kako bi analizirao kako pretilost, životni stil te dijeta utječu na djecu između dvije i devet godina.
Prehranu – što više kalorija dijete konzumira imat će veću težinu. Roditelji bi trebali paziti što njihova djeca jedu, iako je nedavnim istraživanjem utvrđeno kako poticanje djece da jedu povećava rizik za pretilost.
Tjelesne aktivnosti – djeca bi se trebala igrati svakodnevno. Igranje će u velikoj količini smanjiti vjerojatnost za pretilost.
Genetiku – istraživanje je pokazalo kako je najveći faktor rizika kod djece za pretilost kad se oba roditelja bore sa tjelesnom težinom.
Okruženje kod kuće – Djeca najčešće jedu kad i njihovi roditelji, odakle dolazi važnost dobrih obiteljskih obroka.
Zdravstvena oboljenja – određena medicinska stanja, poput povišenog kortizola i hipotireoze mogu pridonijeti pretilosti djece.
Psihološki faktori – sres i depresija mogu pridonijeti pretilosti kod djece zbog toga što neka djeca koriste hranu kao sredstvo bijega od problema.
Razvojni faktori – prema istraživanju, dojenje djeteta te drugi razvojni faktori mogu smanjiti rizik pretilosti kasnije u životu, dok nedostatak dojenja može povećati rizik.