Kortikosteroidi, često nazivani samo steroidima, jedna su od najvažnijih i najčešće propisivanih skupina lijekova u modernoj medicini. Zbog svog snažnog protuupalnog djelovanja, koriste se u liječenju širokog spektra bolesti, od blagih alergija do teških autoimunih stanja.

Iako mogu donijeti značajno olakšanje, njihova primjena nosi i rizik od ozbiljnih nuspojava. Zato je ključno da razumiješ kako djeluju, kada se koriste i na što trebaš paziti.

Što su kortikosteroidi?

Kortikosteroidi su sintetički lijekovi koji oponašaju djelovanje kortizola, hormona kojeg prirodno proizvode nadbubrežne žlijezde. Kortizol ima ključnu ulogu u tijelu – regulira metabolizam, odgovor na stres, ali i kontrolira upalne procese. Sintetički kortikosteroidi dizajnirani su da pojačaju upravo ta protuupalna i imunosupresivna svojstva.

Važno je razlikovati kortikosteroide od anaboličkih steroida, koje neki sportaši zloupotrebljavaju za povećanje mišićne mase. To su potpuno različite tvari s različitim djelovanjem i primjenom. Kortikosteroidi se primjenjuju na različite načine, ovisno o stanju koje se liječi:

• Sistemski: tablete ili injekcije koje djeluju na cijelo tijelo.
• Lokalizirano: ciljano djelovanje na određeno područje, poput inhalatora za astmu, kapi za oči, krema za kožu ili injekcija u zglob.

Pexels

Kada i zašto se primjenjuju?

Zahvaljujući sposobnosti da smire pretjeranu reakciju imunološkog sustava i suzbiju upalu, kortikosteroidi su temelj liječenja brojnih bolesti. Neke od najčešćih primjena uključuju:

• Autoimune bolesti: Stanja kod kojih imunološki sustav napada vlastito tijelo, kao što su reumatoidni artritis, lupus, multipla skleroza i upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis).
• Alergije i bolesti dišnog sustava: Teški napadaji astme, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), sezonske alergije, urtikarija (koprivnjača) i anafilaksija.
• Kožne bolesti: Ekcem, dermatitis, psorijaza i druge upalne promjene na koži.
• Transplantacija organa: Pomažu u suzbijanju imunološkog sustava kako bi se smanjio rizik od odbacivanja novog organa.
• Nadomjesna terapija: Kod Addisonove bolesti, gdje tijelo ne proizvodi dovoljno kortizola.

Kortikosteroidi nuspojave

Iako su iznimno učinkoviti, kortikosteroidi mogu uzrokovati niz nuspojava, čiji rizik i intenzitet ovise o dozi, trajanju terapije i načinu primjene. Lokalna primjena nosi manji rizik od sistemske.

Kratkoročne nuspojave mogu uključivati:

• Povećan apetit i zadržavanje tekućine, što vodi do debljanja.
• Promjene raspoloženja, poput euforije, tjeskobe, razdražljivosti ili nesanice.
• Povišen krvni tlak i razina šećera u krvi.

Pexels

Dugotrajna primjena povezana je s ozbiljnijim rizicima:

• Osteoporoza: Smanjenje gustoće kostiju i povećan rizik od prijeloma.
• Cushingoidni izgled: Nakupljanje masnog tkiva u licu ("mjesečevo lice"), na leđima i trbuhu.
• Slabljenje imunološkog sustava: Povećana osjetljivost na infekcije.
• Problemi s očima: Povećan rizik od razvoja glaukoma i katarakte.
• Kožne promjene: Stanjivanje i krhkost kože, pojava strija i modrica.
• Supresija nadbubrežne žlijezde: Tijelo može prestati proizvoditi vlastiti kortizol. Zbog toga se terapija nikada ne smije naglo prekinuti, već se doza mora postupno smanjivati prema uputama liječnika.

Posebna razmatranja: trudnoća i izlaganje suncu

Primjena kortikosteroida zahtijeva dodatni oprez u određenim situacijama.

• Kortikosteroidi i trudnoća: Odluka o primjeni kortikosteroida u trudnoći donosi se nakon pažljive procjene koristi i rizika. Iako su neke starije studije upućivale na blago povišen rizik od rascjepa usne kod fetusa pri uzimanju u prvom tromjesečju, novija istraživanja to nisu potvrdila. Smatra se da je nekontrolirana aktivnost osnovne bolesti (npr. teški napadaj astme) često opasnija za majku i dijete od same terapije. U nekim slučajevima, poput rizika od prijevremenog poroda, kortikosteroidi se daju ciljano za ubrzavanje sazrijevanja pluća fetusa.
• Kortikosteroidi i sunce: Iako kortikosteroidi ne uzrokuju izravnu osjetljivost na sunce (fotosenzitivnost), njihova dugotrajna primjena, osobito u obliku krema, može uzrokovati stanjivanje kože (atrofiju). Takva koža je osjetljivija i podložnija oštećenjima od UV zračenja. Stoga je tijekom terapije preporučljivo izbjegavati izravno izlaganje suncu i redovito koristiti kremu s visokim zaštitnim faktorom.

Pexels

Važne informacije o primjeni kortikosteroida

• Primjena pod nadzorom liječnika: Nikada nemoj sama prekidati ili smanjivati dozu kortikosteroida bez savjetovanja s liječnikom, jer to može biti opasno i dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
• Vrste primjene: Način primjene (tablete, injekcije, kreme, inhalatori) utječe na rizik od nuspojava. Na primjer, inhalatori za astmu djeluju lokalno i nose manji rizik od sistemskih nuspojava u odnosu na oralne tablete.
• Doziranje: Liječnici uvijek nastoje propisati najnižu moguću dozu za najkraće vrijeme kako bi postigli željeni učinak uz najmanji rizik.

Kortikosteroidi nisu štetni sami po sebi, već su moćan alat koji može biti vrlo koristan, ali se moraju koristiti s oprezom i pod strogim liječničkim nadzorom. Liječnik će procijeniti omjer koristi i rizika za svakog pojedinog pacijenta.

Kome se (ne) preporučuju kortikosteroidi?

Kortikosteroidi su indicirani za osobe s upalnim i autoimunim stanjima gdje korist od suzbijanja bolesti nadmašuje potencijalne rizike. Međutim, potreban je velik oprez ili se njihova primjena ne preporučuje kod osoba koje imaju:

• Aktivnu, neliječenu infekciju (bakterijsku, virusnu ili gljivičnu).
• Nekontrolirani dijabetes ili visoki krvni tlak.
• Osteoporozu.
• Glaukom.
• Čir na želucu.

Prije početka terapije, obavezno obavijesti liječnika o svim svojim zdravstvenim stanjima i lijekovima koje uzimaš kako bi se izbjegle opasne interakcije.

Kortikosteroidi su moćni i često nezamjenjivi lijekovi koji mogu značajno poboljšati kvalitetu života. Ipak, njihova snaga dolazi s odgovornošću. Ključ uspješnog i sigurnog liječenja leži u strogoj suradnji s liječnikom, pridržavanju propisane doze i trajanja terapije te redovitim kontrolama. Otvoreno razgovaraj sa svojim liječnikom o svim nedoumicama kako bi tvoja terapija bila maksimalno učinkovita uz minimalan rizik.