Sreća nije opipljiva pa ju je teško mjeriti, no to ne sprečava znanstvenike da svake godine istražuju sreću, faktore koji na nju utječu, kao i blagostanje stanovnika u razvijenim zemljama. Svjetsko izvješće o sreći (eng. The World Happiness Report) je publikacija koju sastavljaju znanstvenici u SAD-u, a sadrži podatke o zadovoljstvu stanovnika u pojedinim zemljama diljem svijeta.
Prema ovom UN-ovom izvješću, Finska je već šestu godinu za redom najsretnija zemlja na svijetu, a slijede je Danska, Island, Izrael i Nizozemska. Već se dugo zna da su Skandinavci među najsretnijim narodima na svijetu pa se mnogi pitaju u čemu je njihova tajna i što to oni čine drugačije od nas ostalih. Njihov mentalitet, općenito pristup životu i kultura samo su neki od čimbenika koji doprinose njihovoj sreći i omogućavaju im da pronađu radost u svakodnevici.
Od onih najsretnijih zemalja na svijetu svi bismo mogli ponešto naučiti, a neke od najvrjednijih lekcija koje svatko može usvojiti donosimo u nastavku.
Finska
Već godinama, ova skandinavska zemlja je rangirana kao najsretnija na svijetu. Kako bi otkrila u čemu je njihova tajna, novinarka The Insidera, Rachel Hosie zaustavljala je Fince na ulici i pitala ih u čemu je njihova tajna, a jedan od prolaznika joj je rekao: 'Kod nas ne postoje velike razlike u prihodima.'
Ova tvrdnja vrijedi za većinu nordijskih zemalja, no ne i na globalnoj razini. Naime, u većini ostalih zemalja, bogati postaju još bogatiji, a siromašniji sve siromašniji. Društvena nejednakost posebice je izražena u manje razvijenim zemljama, a razlozi za to su brojni. Međutim, jedan od glavnih razloga za takve razlike u prihodima je naša opsesija bogatstvom i moći. Za razliku od drugih naroda, Finci se ne zamaraju time da budu bogati i slavni. Osim toga, oni također imaju i puno zdraviju ravnotežu između posla i privatnog života. Dok je većina modernog svijeta opsjednuta karijerom i uspjehom, Finci su razvili 'opsesiju životom' – a to je vrijedna lekcija koju svi možemo usvojiti. Možda je vrijeme da se prestanemo opterećivati materijalnim vrijednostima te da se umjesto toga usredotočimo na sve one male trenutke koji nas čine sretnijima.
Danska
I Danska spada među najsretnije zemlje na svijetu, a razlog za to je hygge – danski recept za sretniji život. Iako ne postoji izravan prijevod ove riječi, mogli bismo reći da je hygge ustvari sinonim za blagostanje, udobnost, zadovoljstvo i zajedništvo s bližnjima. To znači izvući najviše iz onih malih i svakodnevnih stvari. Međutim, većina ljudi u zapadnom svijetu osjeća krivnju zbog uživanja u svim onim aktivnostima koje Danci smatraju hyggeom. Previše smo opterećeni savršenom figurom da bismo povremeno uživali u slatkom. Ili smo opsjednuti izlascima da bismo 'gubili' vrijeme u prirodi. Ne znamo vidjeti ljepotu u onim najobičnijim stvarima. Sreća i ljepota svuda su oko nas, no mi ne obraćamo pažnju. Danci su savladali upravo to umijeće izvlačenja sreće iz najobičnijih stvari. Zato, umjesto da zanemarujemo sve ono što je obično, možda bismo, baš poput Danaca, trebali naučiti kako iskoristiti svaki djelić sreće i radosti koji se krije u onim najjednostavnijim stvarima u životu.
Island
Osim što je najsretnija, ova otočna zemlja ujedno je i jedna od najsigurnijih država na svijetu. Stopa kriminala na iznimno je niskoj razini, a zanimljiva činjenica o Islandu je i ta da će u toj zemlji gotovo svaki deseti čovjek tijekom svog života objaviti knjigu. Ta brojka je zaista impresivna. Danas, naši kreativni napori često trpe dok se mi bavimo nekim drugim, uobičajenim stvarima i obvezama. Islanđanima je kreativnost izuzetno važna, štoviše kod njih je ona norma, a ne iznimka. I Picasso je jednom rekao da su sva djeca rođena kao umjetnici, no problem je kako zadržati tog umjetnika u sebi dok odrastamo. Kako starimo, kreativnost polako blijedi i postaje nešto čime se bavimo samo povremeno ili je skroz zanemarujemo. Međutim, svakodnevna kreativnost važna je za naše blagostanje i može nam donijeti sreću. Umjesto da joj se posvećujemo samo povremeno, trebali bismo imati ozbiljan i svakodnevan pristup svojoj kreativnosti, bez obzira na oblik umjetnosti ili izražavanja, jer će to obogatiti naše živote. U modernom svijetu previše smo zakomplicirali sreću, a ona uopće nije komplicirana. Sreća se krije u jednostavnosti i onim najobičnijim stvarima, a najsretniji narodi na svijetu to jako dobro znaju. Stoga, želimo li živjeti sretniji život, samo se moramo vratiti svojim korijenima.
Zaključak i lekcije koje bismo trebali usvojiti
- Moramo shvatiti da je posao samo jedan dio života. Posao ne bi trebao biti život. Iz primjera Finske možemo naučiti da ćemo biti puno sretniji ako odustanemo od te besmislene trke za karijerom i moći. Ključno je uspostaviti zdravu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
- Život nam nudi toliko toga. Ograničiti se na samo nekoliko aspekata znači uskratiti sebi bogat i ispunjen život. Želimo li živjeti kvalitetniji život ispunjen čarobnim iskustvima, moramo se više fokusirati na svoje strasti i iskoristiti sve ono što nam život nudi na najbolji mogući način.
- Ljudi su kreativna bića, no društvo potiskuje tu našu individualnu kreativnost do te mjere da se mnogi uopće ne bave ničim kreativnim. Biti kreativan znači biti čovjek pa je važno pronaći svoju umjetnost i baviti se njome na svakodnevnoj razini.
- Industrijalizacija i modernizacija čovječanstvu su dale puno i omogućile su društveni napredak Međutim, udaljile su nas od prirode. Da bismo živjeli bolji život, moramo se potruditi vratiti prirodi — našem jedinom i pravom domu.
