Ljudi kažu kako se do vitkog tijela dolazi u kuhinji. No to je samo djelomično točno. Uspjeh u mršavljenju (ili neuspjeh) ovisi i o drugim stvarima, a jedna od važnijih je kako izgleda vaš shopping namirnica u trgovini. Napunite kolica cjelovitom i zdravom hranom, i veće su šanse da ćete kod kuće jesti zdrave od kojih se mršavi. Ubacite u kolica i pokoju grickalicu ili sok – i već će vam biti puno teže tome odoljeti kod kuće.
Naravno, niti biranje zdrave hrane nije baš toliko jednostavno, pa čak i uz najbolju namjeru – postoji puno načina kako možete sabotirati svoj posjet trgovini, pa čak i da toga niste svjesni.
Ovo je nekoliko čestih grešaka koje radimo kada je u pitanju nabavka namirnica za jelo...
Uvijek nasjednete na lažno reklamiranje
Puno je lakše kupiti energetsku pločicu kada su prepune antioksidanata ili neku vrstu pahuljica za doručak koje nude sve vitamine koji su vam potrebni u danu. No, usprkos reklamiranju kao da su zdrave – većina ovih namirnica još uvijek ima jako puno šećera i rafiniranih ugljikohidrata u sebi, a malo nutrijenata koji će vam zapravo pomoći skinuti višak kila (kao proteini, zdrave masnoće ili vlakna).
Ja sam nedavno prilično optimistično kupila Cedevitu na kojoj stoji kako sadrži 35 posto manje šećera, koji je zamijenjen Stevijom. I nisam pogledala sastav, da bi se kod kuće iznenadila kako obična Cedevita od limuna ima 88 grama šećera, dok ova "nova" ima tek zericu manje nekih 83. I to je na 100 grama proizvoda – od tih 100 grama osamdeset nešto otpada na sami šećer. Od tih 88 grama šećera ovih oduzetih 5 grama definitivno nisu niti blizu reklamiranih 35 posto manje šećera! To je čisto laganje i obmanjivanje javnosti.
Ipak, nisu svi proizvodi koji se reklamiraju kao zdravi loši rezultat lažne kampanje. Kako znati? Tako da izbjegnete sljedeću grešku...
Ne čitate sastav namirnice
Čak i ako se neka namirnica čini zdravom bacite pogled na tablicu s hranjivim vrijednostima jer jedino ćete tako moći biti sigurni da neka hrana zadovoljava vaše nutritivne standarde. Evo na što obratiti najviše pažnje:
I ne zaboravite da na proizvodima obično pišu količine za 100 grama, a mi kao porciju često pojedemo duplo ili troduplo od toga.
Nakon toga važna je ukupna kalorijska vrijednost, koliko proteina i vlakana namirnica ima. Važno je pogledati i sastav – te provjeriti da nema puno štetnih aditiva. Izbjegavajte sastojke kao što su aspartam, mononatrijev glutaminat (natrijev glutamat, E621, MSG), sulfiti, natrijev nitrit (E250) i nitrati, BHA i BHT, kalijev bromat, olestru, bromirano biljno ulje (BVO), butilirani hidroksianisol (BHA, E320) i butilirani hidroksitoluen (BHT, E321), tartrazin...
- ima li i koliko dodanih šećera - šećer, glukoza, glukozni sirup, kukuruzni sirup, fruktoza... Pobrinite se da je ta brojka najmanje ispod 8 grama šećera po porciji
- ima li štetnih trans masti
- koliko zasićenih masnoća ima (poželjno je manje od 10 posto dnevnog unosa kalorija);
- te koliko soli sadrži.
Izbjegavate zamrzivače
Za razliku od svježeg povrća, smrznuto povrće i meso može trajati mjesecima – pa vrećica ili dvije smrznutog povrća znači da uvijek imate pri ruci odličan sastojak za spraviti zdravi obrok, čak i kada niste imali vremena otići u trgovinu. Naravno, idealno bi bilo da je riječ organski uzgojenom voću i povrću, no ako ionako kupujete povrće u trgovini ili trgovačkom centru i smrznuto voće i povrće dobra je opcija za zdraviji obrok.
Vjerovali ili ne, istraživanja su pokazala da je određeno smrznuto povrće i voće čak i zdravije od svježega. Naime, smrznuto povrće i voće upravo zbog toga što se smrzava posebnim metodama vrlo brzo nakon branja zadržava više vitamina, minerala, antioksidansa i drugih hranjivih sastojaka, nego neko svježe povrće i voće koje stoji nekoliko dana.
Proces brzog smrzavanja sprečava razvoj bakterija, koje uzrokuju kvarenje i trulež. Primjerice, istraživanja su pokazala da smrznuta brokula ima veće količine vitamina C, luteina i četiri puta više beta-karotena nego svježa brokula koja je stajala tri dana. Smrznute mrkve imale su tri puta više luteina i dvostruko više beta-karotena, te su imale visoke razine vitamina C i polifenola. Kod smrznutog graška i borovnica pronađene su više koncentracije vitamina C i polifenola.
Spontani ste
Kupovina bez popisa ne samo da vas otvara mogućnosti da impulzivno kupite ono što ne biste smjeli (i usput nepotrebno ispraznite novčanik), već to znači da su i veće šanse da ćete se kući vratiti bez svih sastojaka koji su vam potrebni da pripremite zdrave, dijete i zasitne obroke.
Zato je najpametnije napraviti plan obroka za cijeli tjedan, a onda i popis za kupovinu sa svime što vam je potrebno, kao i par dodatnih zdravih namirnica koje inače najviše volite jesti.
Ne kupujete nakon ručka
Ne samo da je teže odoljeti vašoj omiljenoj hrani i drugim nepotrebnim stvarima kada ste gladni, no manje su i šanse da kupite svoje uobičajene zdrave namirnice.
Iznenađujuće je da gladne osobe zapravo ne kupuju više hrane od sitih, već onda najčešće biraju nezdravu, kaloričnu hranu umjesto zdravijih varijanti – pokazalo je to istraživanje provedeno na Sveučilištu Cornell.
Zbog toga radije birajte odlazak u trgovinu nakon obroka ili barem nešto prigriznite nešto prije.
Previše vremena provodite usred trgovine (ili u krivim dijelovima)
U središtu trgovine često se nalaze nezdrave procesirane namirnice, slatkiši i drugi proizvodi koji ne čine nikakvu uslugu vašem tijelu. Vaš cilj? Izbjegavati sve te redove hrane ili se u njima zadržavati što je kraće moguće.
Krećite se većinom samo po redovima gdje se nalaze namirnice koje ste zapisali na svoj popis kao odjel s voćem i povrćem, mesom, mliječnim proizvodima, cjelovitim žitaricama i drugom zdravom hranom.
Izvor: prevention.com