Naše tijelo je jedna velika tvornica u kojoj se događaju mnoge biokemijske reakcije, tijekom kojih nastaju štetni nusprodukti koji moraju na neki način izaći iz organizma. S druge strane, živimo u zagađenim prostorima koji su puni štetni čestica i tvari koje u nas ulaze disanjem i putem kože.
Treći način na koji štetne tvari ulaze u naš organizam je putem različitih lijekova koji s jedne strane mogu činiti dobro, ali njihovim prevelikim nakupljanjem u organizmu mogu načiniti štetu.
Zato redovito čišćenje organizma od svih tih štetnih tvari je i više nego potrebno, i to putem već dobro poznate detoksikacije, koja ima dvije faze:
I. Faza
U toj fazi detoksikaciju provode enzimi koji se zovu „aktivatori“. Oni mijenjaju kemijske spojeve koji moraju biti otklonjeni iz vašeg organizma.
II. Faza
U toj fazi zadaću na sebe preuzimaju enzimi koji se zovu „lučitelji“. Oni vežu promijenjene kemijske spojeve iz prve faze u tvari topive u vodi, što omogućava njihovo lakše izlučivanje.
Upravo u toj drugoj fazi veliku ulogu igra pravilna prehrana, koja u biti olakšava tu drugu fazu. Kada se osjećate umorno, teško, tromo, možda vam tijelo daje signale da je vrijeme da mu pomognete se očistiti od svih teških tvari, a to je moguće s primjenom prehrane. Zima je često vrijeme kada se jede teža i masnija hrana, te je potrebno barem na nekoliko dana prekinuti taj ciklus i tijelu ponuditi hranu koja će vam pomoći u ponovnoj uspostavi ravnoteže.
Jedna od najvažnijih stvari kada je u pitanju prehrana za vrijeme pojačane detoksikacije organizma je način na koji je hrana pripremljena. Ne možete očekivati da meso s puno masnoća, pečeno na roštilju ima detoksikacijski učinak, makar u načelu i crveno meso i perad spada u detoksikacijsku hranu. Zato se i uvijek javlja najviše dileme kada je u pitanju spremanje mesa, što je zdravo, a što nije. Nadamo se da ćemo pomoći u rasvjetljavanju misterija.
Kako kuhati ili kako ne kuhati
1. Temperatura je najvažniji faktor kada je u pitanju spremanje hrane dobre za detoksikaciju.
2. Pečenje na tavici, bilo koji oblik roštiljanja (plinski ili električni roštilj, roštilj na drva i ugljen) ispeče meso ili neke druge namirnice (povrće) na visokim temperaturama - 200ºC do 250ºC izaziva pojavu toksina koji nisu zdravi za organizam, što nije dobro za tijelo, pa tako niti sam detoksikacijski proces.
3. Kada pečete meso, činite to u pećnici ili tavici na nižim temperaturama dulje vrijeme, zbog mnogo manje proizvodnje toksina.
4. Umak, koji je nastao od pečenja mesa treba izbjegavati kada god je to moguće, makar je to često jedan od najukusnijih dijelova jela. Naime, on je pun štetnih toksina.
5. Pirjanje, kuhanje i blanširanje su mnogo primjerenije tehnike spravljanja jela kada je u pitanju detoksikacija, jer se namirnice kuhaju na nižim temperaturama od 100ºC.
6. Meso koje je prvo pečeno u mikrovalnoj pečnici, a zatim dovršeno na neki drugi način, ima mnogo manje toksina u sebi. Istraživanja su dokazala da meso prvo pečeno na dvije minute u mikrovalnoj pećnici, a zatim dovršeno na drugi način, ima za 90 posto manje toksina neko je običaj kod standardnog pečenja.
7. Dimljeno meso sadrži velike količine toksina, pa ga izbjegavajte što je više moguće.
8. Ipak, imajte na umu da sva jela koja su dugo kuhana bilo kojom metodom stvaraju mnogo više kemijskih spojeva, a među njima one loše.
Zbog toga, detoksikacijska dijeta uvijek je bolja kada se više oslanja na voće i povrće (po mogućnosti sirovo), mlijeko, jaja, te jetrica, nego na meso.
Foto: marin / FreeDigitalPhotos.net
Nešto staro, nešto novo
Makar o namirnicama za detoksikacijsku dijetu već i ptice pjevaju na grani, nije na odmet ponekad ponoviti gradivo. Možda i naučite nešto novo:
Povrće - jedno po obroku
Po obroku uključite barem jedno povrće: brokulu, cvjetaču, radić, kelj, zelje, prokulice, zelenu salatu...
Češnjak - svaki dan
Znamo da češnjak zbog svojeg mirisa nije baš najpoželjniji, ali ako je ikako moguće jedite ga svaki dan ili barem dva puta na tjedan (dva do pet češnja češnjaka tjedno). Naime, on će pomoću u aktivnosti enzima u drugoj fazi detoksikacije, što će ubrzati proces njihovog izbacivanja iz organizma. Ako češnjak nikako ne možete podnijeti zamijenite ga vlascem, porilukom, lukom i ljutikom.
Riba - dva puta tjedno
U prehranu što češće uključite ribu, kao što je tuna, losos, skušu, barem jednom, a poželjno je dva puta tjedno.
Crveno meso i perad - povremeno
Jedite nemasno meso i perad, te obratite pozornost na koji način ga pripremate. Crveno meso na visokim temperaturama stvaraju toksine koji imaju negativan efekt na zdravlje. Dimljeno meso i riba su, također, još jedan izvor toksina.
Ostali proteini - više fokusa
Umjesto proteina iz mesa, fokusirajte se na proteine iz mlijeka, jaja (kuhana), tofu, jetra, slanutak, grah, leća, grašak. Pokušajte i s proizvodima od soje - mlijekom, sirom i graškom od soje.
Sjemenke i orašasti plodovi
Grickajte sjemenke, na primjer od suncokreta, tikve, kuhajte sa sezamovim i lanenim sjenkama. Nikako nemojte zaboraviti i orašaste plodove - lješnjake, bademe, pistacije, orahe, kikiriki u ljusci. Još bolje, pomiješajte ih sa jogurtom i voćem.
(vam)