Iako svakodnevno o tome čitamo i mislimo da sve znamo, zahvaljujući znanosti i svakodnevnim napretcima i otkrićima, svako malo otkrivamo nešto više o sebi i o svijetu koji nas okružuje, sve s ciljem i nadanjem poboljšanja i olakšavanja života svih nas. A to vrijedi i za jednu problematiku koja posebno muči žene – kilažu. Kako bismo saznali što ima novoga na tom planu, Reader's digest je konzultirao najbolje svjetske stručnjake u području ljudske težine i debljine, te su doznali puno (često i neočekivanih) otkrića koji bi mogli promijeniti naš odnos prema kilaži, kao i načine gubitka viška težine.
Foto: © NinaMalyna - Fotolia
1. Debljina je zaista genetski uvjetovana
Kad su ga prvo otkrili kod debeljuškastih miševa, znanstvenici su ga prvo jednostavno zvali gen debljine. Dosta godina kasnije, kad su pretraživali ljudski genom za markere koji označavaju povećanu osjetljivost na dijabetes tipa 2, gen debljine je pronađen i ondje. Na kraju se pokazalo da ljudi s dvije kopije toga gena imaju 40 posto veće šanse da dobiju dijabetes i 60 posto šansi da budu pretiliji od osoba koje ga nemaju. Oni pojedinci samo s jednom kopijom gena također muku muče s viškom kilograma.
Znanstvenici sada sumnjaju da postoji više vrsta gena debljine, čak i do stotinjak njih, od kojih, ako imate tu nesreću da neke od njih ih imate u svom genetskom kodu, svaki pridonosi lakšem nakupljanju ili težem skidanju viška težine. Otkriveno je da čak 16 posto ljudske populacije ima dvije kopije gena debljine, a polovica nas barem jednu kopiju. Koja je dobra vijest? Genetska predispozicija ne znači nužno život s debljinom. Redovito vježbanje uvelike pomaže u borbi protiv viška kilograma u ovom slučaju.
2. Neki ljudi jednostavno imaju više masnih stanica u tijelu
Ovo varira od osobe do osobe, s time da neki „sretnici“ mogu imati dvostruko više masnih stanica od drugih, kaže Kirsty Spalding, dr. med. s Karolinska Instituta u Stockholmu. Čak i ako smršavite par kilograma (ili ih dobijete) broj vaših masnih stanica ostaje isti, zadržavajući masne naslage u tijelu, stalno „žeđajući“ za taloženjem još više masnoća. Njih počinjemo nakupljati već u ranom djetinjstvu (od oko dvije godine). Međutim, nije sve tako crno. Spalding tvrdi kako je bolje imati više masnih stanica, nego manje njih, a koje postanu pretrpane i nabubrene (najnovija istraživanja dokazuju kako su upravo takvi ljudi skloni pretilosti i brojnim zdravstvenim problemima).
3. Moguće je promijeniti metabolizam
Još jedan skandinavski tim znanstvenika istražio je što se događa na razini stanica kada se debljamo. Kirsi Pietiläinen, dr. med., asistentica nutricije u centralnoj bolnici Sveučilišta u Helsinkiju, istraživala je blizance kod kojih je jedan od braće ili sestara mršav, a drugi ima problema s težinom i saznala je da su masne stanice kod debljih blizanaca prošle kroz metaboličke promjene zbog čega su oni puno teže sagorijevali masne naslage. Došli su i do saznanja da već i kad se udebljamo samo 5 kilograma, metabolizam se usporava, a to dovodi do toga da ostajemo zarobljeni u paklenom krugu – što se više debljate, to vam je teže izgubiti tu kilažu.
Kako to riješiti? „Što više istražujem problematiku težine, sve sam više uvjerena da nam je potrebno više fizičke aktivnosti“, kaže Pietiläinen, koja je i sama nekada bila debeljuškasta, ali to sada drži pod kontrolom redovitim trčanjem.
4. Od stresa se debljamo
Stresne situacije (problemi na poslu ili u obitelji) mogu pokrenuti želju za ugljikohidratima, koji pak mogu smiriti hormone stresa (istraživanja na miševima pokazala su da je razina stresa kod miševa značajno porasla kada im je oduzeta hrana bogata ugljikohidratima). Hormoni stresa mogu utjecati na taloženje masnoća u tijelu. Za naše pretke stres je značio drastičnu sušu ili da se bliži neka divlja zvijer, pa je brzinski proces taloženja imao smisla – trebao nam je višak energije kako bismo preživjeli nestašice hrane ili za borbu. Danas se sa stresom nosimo sjedeći, a nepotrošene kalorije nakupljaju se u području oko struka. Kako biste se stesali, uz uobičajeno redovito vježbanje, nađite vremena za rješavanje stresa – bilo da se radi o meditiraju, jogi ili više slobodnog vremena u opuštanju s obitelji.
5. Trudnoća vaše majke zapečatila vam je sudbinu
Pušenje cigareta u trudnoći sa sobom nosi rizik od premale težine djeteta kod rođenja, a alkohol može oštetiti bebin mozak. Mislite li da nezdrava hrana nema štetni utjecaj? Sada je dokazano da slatka i masna hrana, čak i prije nego ste rođeni, ostavlja svoj trag. Istraživanje na miševima provedeno na Penningtonu pokazalo je da žene sa značajnijim viškom kilograma imaju višu razinu glukoze i slobodnih masnih kiselina u maternici od žena s normalnom težinom. Ove molekule pokreću otpuštanje proteina koji mogu poremetiti kontrolu apetita i metabolički sistem u mozgu koji se tek razvija.
Što vrijedi za miševe, najčešće je istinito i za ljude. Liječnici na State University of New York Downstate Medical Center uspoređivali su djecu rođenu prije nego što su im majke imale želučanu premosnicu s braćom ili sestrama rođenima nakon što su je ugradile. Žene su težile manje nakon operacije, ali i njihova djeca imala su 50 posto manju šansu da pate od viška kilograma. Zbog toga što su njihova braća i sestre imale slične genetske profile, znanstvenici su razliku u kilažama pripisali promjenama u tijelu majke. Zato – buduće mame, pripazite – ono što jedete u trudnoći i tijekom dojenja, odrazit će se na tijelo vaše djece.
6. Spavajte više, mršavite više
Za vezu između spavanja i mršavljenja, odnosno debljanja, već se dugo zna. A sada sve više stručnjaka za borbu protiv viška kilograma, uz prehranu i vježbanje, kod pacijenata provjerava i navike spavanja. Zašto? Znanstvenici s Chicago sveučilišta ustanovili su da nedovoljno sna (manje od sedam ili osam sati) remeti balans hormona u tijelu, što potiče smanjenje izlučivanja leptina (hormona koji nam govori kada smo siti) i povećavanje razina grelina (koji potiče glad). Rezultat toga jest da se osjećamo gladnima i kada to nije zapravo tako. Uistinu, čini se da je spavanje najjednostavniji, najlakši i najjeftiniji način kako se boriti protiv viška težine.
7. Težina vašeg partnera ima odraza na vama
Istraživanja pokazuju da su mršavljenje i debljanje – zarazni. Istraživanje objavljeno u New England Journal of Medicine pokazalo je da ako je jedan od partnera pretili, drugi partner ima 37 posto šansi razviti probleme s viškom kilaže. Isto tako, promjena načina života kod jednog partnera može potaknuti i drugog na zdrave promjene – zato je dobra ideja da oboje istovremeno krenete na put do zdravijeg života.
8. Virus može uzrokovati pretilost
Adenovirusi su krivci za mnoge „boljke“, od upala dišnih puteva do želučanih i probavnih problema. Poveznica s debljinom otkrivena je kada su znanstvenici na Sveučilištu Wisconsin kokoši zarazili virusima i otkrili kako se koke od nekih virusa debljaju.
Matične stanice, poznate po svojim kameleonskim sposobnostima transformacije, također su se pretvorile u masne stanice kada su bile zaražena virusima. „Čini se da pojedini virusi povećavaju broj masnih stanica u tijelu, kao i sadržaj masti tih stanica“, kaže Nikhil Dhurandhar, dr. med., izvanredni profesor infektologije i pretilosti na Penningtonu. Istraživanja na ljudima, uključujući i usporedbe blizanaca, ukazuju na to da su doista veće šanse da će pretila osoba imati antitijela za određeni virus, poznat kao adenovirus-36.
Imamo cjepivo protiv gripe, je li moguće da je cjepivo protiv pretilosti sljedeće? Možda zvuči nevjerojatno, ali „to su govorili i za cjepivo protiv raka grlića maternice, odnosno HPV-a“, ističe Dhurandhar.
9. Keksi (i ostalo fino i slatko) izazivaju ovisnost
Iako hrana možda ne izaziva snažnu fizičku ovisnost kao kokain ili alkohol, znanstvenici su posljednjih godina pronašli nevjerojatne sličnosti. Kad su ispitanicima u Monell Chemical Senses centru u Philadelphiji pokazana imena hrane koju vole, u mozgu su im se aktivirali isti oni dijelovi mozga kao i kod ovisnika o drogama. To možda ima veze s dopaminom, hormonom povezanim s motivacijom i užitkom, kažu znanstvenici iz Brookhaven National laboratorija u Uptonu (New York). Ako pretili ljudi imaju manje receptora dopamina, moguće je da im je potrebno više hrane kako bi doživjeli osjećaj ugode.
10. Infekcije ušiju mogu oštetiti okusne pupoljke na jeziku
Već godinama znanstveni tim, predvođen Lindom Bartoshuk, na Florida sveučilištu, istražuje zašto ljudi koji hranu ne osjećaju toliko intenzivno imaju problema s prekomjernom težinom. Jedan od znanstvenika imao je teoriju da je taj problem povezan s upalom uha koja je oštetila živac za osjet okusa koji prolazi kroz srednje uho. Nakon puno ispitivanja otkriveno je da osobe starije od 35 godina, koje su preboljele više upala uha, imaju gotovo duplo veće šanse patiti od viška kilograma.
Osobe koje su preboljele upale uha bile su sklonije slatkom i masnoj hrani – možda zato što je oštećeni živac podigao „prag“ za osjet slatkog i masnog, a čak i malo povećanje unosa kalorija iz loših namirnica ima kumulativni učinak, te je taj višak na kraju itekako vidljiv.
Infekcije uha u djetinjstvu teško je izbjeći, jednako kao i teške prehlade, a ako ste vi osoba koja vodi borbu s viškom kilograma i znate da ste kao dijete preboljeli jače upale uha – obratite pozornost na okus i teksturu hrane. Postanite svjesni onoga što jedete, tako ćete biti i svjesniji okusa, pa nećete imati potrebu više jesti ili toliko jesti slatko ili masno. Ako pak ne možete, pronađite zdrave zamjene – umjesto slatkog jedite voće, a maslac zamijenite maslinovim uljem.
11. Antioksidansi pomažu i protiv masnoća
Slobodni radikali nisu više samo krivi što izgledamo starije, već i što smo debeli. Ove oksidirajuće molekule oštećuju stanice koje nam govore da smo siti. Slobodni radikali se pojavljuju kad nešto pojedemo, no najviše ih ima kada se gostimo slatkišima, čipsom, smokijem i ostalim štetnim ugljikohidratima. Što smo stariji to je naš „prestani jesti“ signal sve slabiji, a apetit (a najvjerojatnije i naš želudac) raste. Koji je najbolji način kako se boriti protiv toga? Izbjegavajte te loše namirnice i zamijenite ih šarenim voćem i povrćem punim antioksidansa.
12. Odaberite način prehrane (bilo koji način prehrane)
U današnje vrijeme postoji jako, jako puno dijeta, odnosno načina prehrane – Atkins, EU, Ornish, TLC, Paleo... I svaka od njih ima puno dobrih savjeta (a mnogo njih i slične). Neke su doživjele i modifikacije kroz godine. Danas se svi slažu kako nisu sve masnoće loše, već su neke veoma važne, a isto vrijedi i za ugljikohidrate. Sa svim tim starim i novim savjetima, svaka dijeta ima četiri osnovna pravila zdrave prehrane:
Ključno kod svega je, naravno – umjerenost, a ne uskraćivanje. Dakle, treba pronaći svoju zdravu prehranu koje se možete pridržavati (s pokojim dozvoljenim kršenjem svih pravila).
13. Vi možete imati višak kilograma i biti u formi
Sve više stručnjaka slaže se da veličina nije presudna kada je u pitanju zdravlje. Istraživanje objavljeno u časopisu Archives of Internal Medicine pratilo je 5440 odraslih Amerikanca i pokazalo da je 51 posto osoba s viškom kilograma i skoro 32 posto pretilih osoba imalo većinom normalni kolesterol, šećer u krvi, tlak i druge znakove dobrog zdravlja. Kako bi se potvrdila ta teorija, objavljen je i podatak da je 23.5 posto ljudi mršavijeg stasa imalo probleme u tim navedenim kategorijama, što znači da su izloženiji srčanim bolestima od njihovih debelih sunarodnjaka.
Posljednji izvještaji iz U.S. Department of Health and Human Services potvrđuju to što su liječnici govorili: potrebno nam je 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti pet puta tjedno za zdravlje. A to niti ne mora biti odrađeno u komadu – tri puta po 10 minuta šetnji je jednako efikasno. To znači da samo morate preskočiti vožnju liftom i prošetati, krenuti na posao ili u dućan pješke – i već ste odradili svoju dnevnu dozu.
- Konzumirajte ugljikohidrate u obliku cjelovitih žitarica i vlakana.
- Izbjegavajte transmasti i zasićene masnoće.
- Konzumirajte nemasne proteine
- Dajte si oduška s povrćem i voćem.