Svake je godine sve više evidentno da zemlju zahvaćaju globalne klimatske promjene. Razlog je povećanje emisija ugljičnog dioksida, koji stvara efekt staklenika oko Zemlje, odnosno, ne dozvoljava njezino prirodno hlađenje, što pak uzrokuje porast temperature na globalnoj razini, otapanje ledenjaka, poremećaje u morskim strujama, koje utječu na strujanje vjetra, pa i pojavu ekstremno visokih i niskih temperatura, superjakih oluja, poplava i tako dalje…
I dok cijelu Hrvatsku već tjednima „oplahuje“ neobična topla fronta zbog koje su temperature sezale do proljetnih 18ºC stupnjeva na kopnu, a pravu zimu tek iščekujemo, SAD i Kanada se smrzavaju, može se reći, u polarnoj hladnoći. Ponekad smo i sami žrtve medijskih preuveličavanja vremenskih prilika i neprilika jer čim padne malo više snijega ili pak zapuše opjevana velebitska bura, sve su oči uperene u te „nevjerojatne“ vremenske pojave. Osim toga, proteklog ljeta bili smo svjedoci najava „oluje svih oluja“, koja se nije dogodila, kada smo aute parkirali u podzemne garaže, kupovali mjesečne zalihe vode i konzervirane hrane i kopali rovove kako bismo se zaštitili od nevremena koje će nas poharati. Na kraju smo mogli samo reći onu staru: „Tresla se brda, rodio se miš.“
Činjenica je da smo puno puta s meteorološkom najavom prolaznih ljetnih nevera imali mnogo veće „oluje“ i štete.
No, da ne duljimo, ovo je već peta godina kako na našem portalu, jedini u Hrvatskoj, objavljujemo godišnji vremenski kalendar, takozvani - Lucijin kalendar. No, zašto Lucijin kalendar i kako on nastaje?
Radi se o kalendaru koji se bazira na narodnim vjerovanjima, ali i određenim praćenjima vremenskih prilika običnoga puka, prije nego što se javila moderna meteorologija. Blagdan Svete Lucije koji se obilježava 13. prosinca svake godine nije samo dan kada se sije pšenica u posudice, već je to i dan kada se počinje na dnevnoj bazi pratiti vremenska prognoza i to punih 12 dana. Praćenjem vremenskih prilika i temperature u tih 12 dana, dakle sve do Badnjaka, stvara se prognoza za sljedeću godinu i to na način da 13. prosinac označava siječanj sljedeće godine, 14. prosinac veljaču, 15. prosinac ožujak, i tako dalje.
Kako se predviđa vrijeme?
Kada se iščitava ovaj stari narodni kalendar, vremensku prognozu za mjesec treba uzimati kao prognozu koja će obilježiti jedno duže vremensko razdoblje toga mjeseca, ali to ne znači da će kiša padati cijeli travanj ako je prognoza za travanj kišno vrijeme, već da će ono obilježiti određeni dio mjeseca. Također, kalendarski se mjesec ne poklapa s prirodnim vremenskim ciklusima, kao što je mjesečev ciklus, pa će sigurno biti određenih odstupanja, odnosno, ako je za veljaču prognoza snijeg, to ne znači da ga možda neće biti već krajem siječnja ili pak početkom ožujka. Isto tako, potrebno je napomenuti da će ovaj kalendar sadržavati vremenske prilike kontinentalne, a ne gorske i jadranske Hrvatske.
Zima duga i ne pretjerano hladna
Godina, pa tako i mjesec siječanj, počeli su s natprosječnom visokim temperaturama, no u vrijeme pisanja ovoga teksta, temperature su se počele spuštati, a s njima je stigla i gusta magla. To ne čudi jer je 13. prosinca cijeli dan bila izrazito gusta magla, te je osjećaj hladnoće bio još veći. Preko dana se zadržala temperatura od -1º. Dakle, mjesec siječanj ne bi smio biti pretjerano hladan, oborine bi trebale biti minimalne, no gusta i ustrajna magla te niska naoblaka mogle bi se zadržati dobar dio mjeseca.
Ako će biti snijega, ledene kiše, rosulje i sličnih „zimskih radosti“, onda će ih najviše biti u veljači. Naime, 14. prosinac obilježila je visoka magla i sumaglica te rosulja, odnosno vrlo vlažno i neugodno hladno vrijeme.
Ožujak se neće mnogo razlikovati od veljače, osim što bi mogao imati manje oborina, te nešto malo više sunčanih perioda, ali oni ne obećavaju previše topline i dolazak proljeća. Naime, 15. prosinac je protekao u sumaglici, s kratkim periodom prodora sunca, što nije dugo potrajalo. Ni veljaču, ni ožujak ne bi smjele obilježiti jako niske temperature, barem ne dulje vremensko razdoblje.
Proljeće počinje tek u travnju
Ako je za vjerovati Lucijinom kalendaru, zima će još jednom pokazati svoje zube krajem ožujka i dobar dio travnja, s nešto nižim temperaturama od uobičajenih za to doba godine. Naime, 16. prosinac obilježila je jaka magla, mraz, s jakim osjećajem hladnoće, iako je izmjereno -1ºC. Dakle, travanj će biti tmuran, hladan, mogao bi pasti i posljednji snijeg, no najvjerojatnije se može očekivati dosta kiše.
Svibanj će obilježiti stabilnije, toplije, ali ne pretjerano sunčano vrijeme, barem početkom mjeseca. Kraj mjeseca bi ipak mogao donijeti nešto bolje i sunčanije vrijeme jer 17. prosinac obilježilo je stabilnije vrijeme sa sumaglicom, dok se s istoka moglo vidjeti razvedravanje. Temperatura tijekom dana kretala se oko -3ºC, što preslikano na ovaj proljetni mjesec može značiti više, ugodnije temperature, ali i ne pretjerano visoke.
Lipanj bi mogao biti nešto nestabilniji, s naoblakom i povremenim slabijim padalinama, no trebao bi biti vrlo topao, s povećanom vlagom u zraku, posebno s porastom temperature. Temperatura -1ºC i osjećaj hladnoće koji je obilježio taj dan, preslikava se na više ljetne temperature, a sumaglica na naoblaku i vlagu u zraku.
Najljepši srpanj i kolovoz
Ako se pitate koji mjesec odabrati za godišnji odmor, srpanj ili kolovoz, možemo vam s olakšanjem reći – bilo koji. Naime, jutro 19. prosinca osvanulo je hladno i sunčano, a temperatura se tijekom jutra popela na 3ºC, što je bio početak već spomenute južine. Cijeli dan bilo je suho i sunčano, što znači da nas očekuje suhi i vrući srpanj.
Jednako vrijeme očekuje nas i u kolovozu - toplo, sunčano i sušno. Naime, 20. prosinca temperatura se popela na čak 8ºC. Nažalost, rujan bi mogao nalikovati prošlogodišnjem rujnu, hladnom, vjetrovitom i kišnom, jer 21. prosinac bio je oblačan, sa sumaglicom i rosuljom, te se vratio osjećaj hladnoće. Dojam toga dana jedino je popravilo kratko razvedravanje sredinom dana.
Jesen ista kao i prošla
Ako pak planirate jesenska putovanja, definitivno odaberite listopad jer će nalikovati prošlogodišnjem. Bit će sunčan i topao, ali zbog južine koja je bila u punom zamahu 22. prosinca, s temperaturom oko 18 stupnjeva, i možda malo nestabilniji, no bez veliki promjena.
Čini se da će ove godine ponoviti posljednja četiri mjeseca prošle godine jer studeni ipak najavljuje zahlađenje, prvi mraz, maglu, te općenito vlažno jesensko vrijeme. Naime, 23. prosinca vratila se magla koja je krajem dana jačala, a temperatura padala, cijeli dan je padala rosulja, dok je zemlju prekrivao mraz.
I na kraju, prosinac 2014. godine trebao bi biti topliji i stabilniji nego studeni, ponovno možemo očekivati južinu, te natprosječno visoke temperature. Na Badnjak je izmjereno 11ºC, te je prevladavalo sunčano vrijeme, bez oblačka.
(vam)
Foto: Nicholas_T / Foter.com / CC BY
Loca Luna / Anna Gay / Foter.com / CC BY-NC-ND
Jeff S. PhotoArt / Foter.com / CC BY-NC-ND