Anonimni korisnik

Drage žene, djevojke... Već godinu dana živim s dečkom. Imam...

Drage žene, djevojke... Već godinu dana živim s dečkom. Imam 23 godine. I prije nego smo počeli živjeti zajedno počeli smo se svađati, ali sada je to sve više i više. Iskrena sam. Nisam niti ja najbolja u vezi, ponekad znam puno kritizirati, paničariti, bezveze se ljutiti, ali toga je u meni sve više i više. Sve je više ljutnje u meni i sve sam više živčana. Idemo oboje na faks, njega financiraju roditelji, a ja sebe sama većim dijelom, tu i tamo mama mi pomogne s kojom stoticom. Možda će mi mnoge od Vas reći da je to prerano da počnemo zajeno živjeti, da sada vidim sitnice koje me smetaju, a koje inače ne bi vidjela, ali mnogo je okolnosti kako i zašto živimo skupa, to bi bila doista duga priča. Volim ga jako, ali ne mogu više. Jako sam pod stresom, njemu moraš sto puta nešto reći da bi se pokrenuo, doživio me i sl. Užasno je lijena osoba. jubavni i seksualni odnos je postao sve gori i gori. Ne ljubimo se više, ne vodimo ljubav, ne pričamo puno. Jednom se dečku jako sviđam i on to zna, i tip sve čini kako bi me osvojio, a ovog mog to nekako nije briga. Niti meni šta kaže niti vidim neke znakove "uzbune". Ponekad neko ispitivanje o tome i kraj. Umjesto da se još više potrudi da se naš odnos poboljša on ga kvari. Izaziva me, sarkastičan je. A zna da sam "kratkih živaca", da brzo planem. Fizički...ni po tom pitanju više nije dobro. Udebljao se, ne brine se o svom tijelu, ima celulit na trbuhu (sastrane), ravna prsa, mahh užas. Ne privlači me više. Mnogo puta smo o tome razgovarali i stano kaže: budem ovo budem ono. Nikada se to nešto nije desilo da bude bolje. Ja se svakodnevno bavim tjelovježbom, vježbam i dosita dobro izgledam, zadovoljna sam i sretna svojim izgledom, i onda kad on hoće voditi ljubav, meni se neće kad ga vidim. U nekim je trenutcima dobar prema meni, dobre mi stvari čini, ali nekada je tako nepodnošljiv. Dugo vremena razmišljam o prekidu, ali ne mogu. Niti se mogu zamisliti bez njega, niti znam kako bi to učinila, što bi onda. Ne znam, tužna sam zbog svega i osjećam baš neki jad. Ne razumijem zašto nakon svih razgovora koje smo vodili on i dalje je takav :/ iako je obećao da će se to mijenjati. Da ćemo oboje dati sve od sebe. Ali ništa se nije promijenilo. I dalje mu glumim čistačicu i dadilju...jer ne mogu živjeti u neredu kojeg ostavlja za sobom.

Hej, slobodno nam se obrati

Imaš pitanje vezano uz ljubav, bolne mjesečnice, što da dalje napraviš u životu, poslu?
Postavi Pitanje