Ako uzimate lijekove, pogotovo antibiotike, a odlazite na ljetovanje, vodite računa o tome da ti lijekovi dok se izlažete suncu mogu izazvati određene reakcije na koži. Pretjeranu osjetljivost na sunčeve zrake, odnosno, fotoosjetljivost mogu izazvati i neki biljni pripravci, kao što je gospina trava, te preparativni proizvodi za tijelo, primjerice, pilinzi. Parfemi u kombinaciji sa sunčevim zrakama također mogu uzrokovati fotoosjetljive reakcije. Fotoosjetljivost karakterizira crvenilo kože koje je vrlo slično opeklinama od sunca. Razlikujemo dvije vrste fotoosjetljivih reakcija, to su fototoksične i fotoalergijske reakcije.
Fototoksična reakcija
Ovaj tip reakcija nastaje kada lijek nakon aktivacije UV zračenjem uzrokuje oštećenje kože koje izgleda poput jake opekline od sunca i nastaje prilično brzo, u roku od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Područje kože koje je zahvaćeno uglavnom se podudara s područjem koje je bilo izloženo suncu. Reakcija se smiruje nakon što se lijek eliminira iz tijela.Obično se UV-A zračenje najčešće povezuje s fototoksičnošću, no i UV-B zračenje može doprinijeti nastanku fototoksične reakcije. Prepoznavanje i prekidanje uzimanja lijeka koji je uzrokovao fotoosjetljivost nakon izlaganju suncu najvažniji su koraci u liječenju fotoosjetljivih reakcija.
Ako vam je propisan neki od lijekova koji može uzrokovati fotoosjetljivost, izbjegavajte dulje izlaganje suncu, koristite preparate za zaštitu od sunca te se zaštitite nošenjem odgovarajuće odjeće. Ako su se već pojavile kožne reakcije, obratite se liječniku. Vlažni hladni oblozi mogu ublažiti crvenilo i žarenje, a antihistaminici svrbež kože. U težim slučajevima, liječnik može propisati kortikosteroidne preparate za kratkotrajnu primjenu.
Među lijekove koji mogu uzrokovati fototoksičnu reakciju ubrajamo:
lijekove protiv akni (posebice retinoide), antihistaminike, nesteroidne protuupalne lijekove (naproksen i piroksikam), neke antibiotike (doksiciklin, tetraciklin), lijekove protiv gljivica, oralne antidijabetike, diuretike, lijekove protiv napetosti, nervoza i osjećaja tjeskobe, antidepresive, te lijekove za srce (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril)
Fotoalergijska reakcija
Za razliku od fototoksičnih reakcija, kod fotoalergijskih uključen je i naš imunosni sustav. Te reakcije se javljaju kada UV zrake promjene supstancu koju smo prethodno nanijeli na kožu, na što naš imunitet odgovori. Kvržice, osip, mjehuri i crvene mrlje mogu se javiti 20 sekundi nakon što kožu izložimo suncu, no, u najvećem broju slučajeva, reakcija se javi sljedeći dan. Ponekad i najobičniji dodir s koricom limuna ili limete može izazvati burnu reakciju na koži ako ste izloženi suncu.
Jedna od najčešćih reakcija je tzv. solarni dermatitis, već nakon pola sata izlaganja suncu javlja se sitni vrlo svrbljivi svrbež, osip i to po području prsišta, ruku, podlaktica i potkoljenica. On može prestati s prestankom izlaganja suncu i ublažavanjem sredstvima koje će propisati liječnik. Svako novo izlaganje nosi intenzivniju sliku, pa umjesto sitnog crvenog osipa mogu izbiti urtike odnosno koprivnjača, a ponekad i solarna urtikarija. Alergija na sunce je uočljiva u 100 posto slučajeva. Intenzitet reakcije drugačiji je od osobe do osobe, o samoj tvari na koži, njezinoj količini i vremenu izlaganja suncu.
Mirisne tvari
Osim lijekova, još neke tvari mogu izazvati neželjene reakcije na koži tijekom izlaganja sunčevim zrakama. Izbjegavajte nanositi mirise tijekom sunčanja. Ako ste na plaži, trebali biste zaboraviti i na šminku koja također može uzrokovati alergiju kada se izlažete suncu. Na tom mjestu se može stvoriti vrlo neugodna promjena koja jako svrbi ili se mogu javiti smeđe mrlje koje se više ne mogu ukloniti.
Koje još tvari mogu uzrokovati fotoosjetljivost?
Prirodne tvari također mogu izazvati oštećenje kože. Eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, naranča, mandarina, limeta) izbjegavajte barem 12 sati prije izlaganja suncu. Mogu izazvati fototoksične reakcije i ostaviti hiperpigmentacijske mrlje. Jednako tako, pripravci gospine trave također su fototoksični, te se ne preporučuju upotrebljavati prije sunčanja. Trave sadrže furanokumarine koji također mogu uzrokovati reakcije fotoosjetljivosti, što se često očituje crvenilom i plikovima kod djece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva zaostaju smeđe mrlje na koži. Hrana bogata psoralenima u dodiru s kožom (celer, mrkva, limeta, smokva, peršin) može izazvati pojačanu fotoosjetljivost kod izlaganja suncu.
Kako se ponašati ako je koža osjetljiva?
Ako vam je koža osjetljiva na sunčeve zraka, najbolje je izbjegavati izlaganje, nositi duge, ali prozračne rukave, sunčane naočale, šešir ili kapu, te se mazati kremom s visokim zaštitnim faktorom pri svakodnevnom izlasku iz doma. Izbjegavajte solarij i sunčanje na plaži, te se posebno klonite sunca između 10 i 17 sati kada je UV indeks zračenja najjači. Imajte na umu kako sunce na kožu može djelovati i u hladu, ispod suncobrana, u automobilu ili na terasi kafića. Sunčeve se zrake reflektiraju s površine vode i pijeska. Ako vaša koža nepoželjno reagira na sunce, liječenje se u pravilu sastoji od kompresa i kortikosteroida koji se nanose na kožu. Liječnici preporučuju izbjegavanje sunca i one tvari koja je iritirala kožu u kombinaciji sa sunčevim zrakama.
(M.G.)