Koliko puta ste odlučili da ćete se upravo od ovog tjedna zdravije hraniti, no kada ste otvorili hladnjak u njemu ste pronašli samo kaloričnu, masnu, pa čak i nezdravu hranu koju ste nekoliko dana prije kupili bez imalo grižnje savjesti i žaljenja.
Naravno, svatko od nas ima pravo uživati u hrani koju voli, no svi smo svjesni opasnosti za naše opće zdravlje, ukoliko se godinama nezdravo hranimo.
Zbog toga, jedna od najvažnijih stvari za zdravu prehranu koja vam na kraju neće biti teret je sama kupovina hrane.
Piletina i riba
Dakle, zdrava prehrana i spravljanje zdravih namirnica započinje u trgovini, njihovom kupovinom. Na žalost, većinu namirnica kupujemo iz navike koje se na žalost nije lako riješiti. Zbog toga je vrlo važno da u veću nabavku idete s popisom namirnica i da ne odstupate previše od njega.
Čitajte što piše na deklaracijama proizvoda i pazite na rok trajanja namirnica. Pazite da ne kupujete hranu s mnogo masnoća i kolesterola. Zdravi jelovnik nije teško sastaviti!
Što se tiče mesa, najbolje je ono od peradi i koje ima što manje masnoća. Druga opcija je riba, naravno svježa i nemasna, po mogućnosti da prije pečenja odstranite kožu, iako je ona ponekad najukusniji dio. Ostalo meso ima mnogo više kolesterola i masnoća.
Najbolje je da meso pripremite na žaru, sa što manje masnoća.
Kupujte svježe meso, a ne prerađeno na određene načine, jer ono često sadrži veće količine masti i kolesterola. Dakle, izbjegavajte polugotovu i gotovu hranu, te salame, hrenovke i kobasice.
Od drugih vrsta mesa preporučujemo teletinu, koja najčešće ima manje masti i kolesterola, nego junetina, govedina i svinjetina. Također, od peradi samo povremeno konzumirajte guščje i pačje meso, te općenito iznutrice. Vjerovali ili ne, brojni morski plodovi sadrže mnogo kolesterola iako imaju vrlo malo zasićenih masti.
Pokušajte pojesti dnevno maksimalno 200 g mesa, ribe ili morskih plodova.
Voće, povrće i mlijeko
Među „najsigurnijim“ namirnicama nalazi se voće ili povrće, što se tiče kolesterola, dok vrlo malo voća kao što su avokado, kokos i maslina sadrže malo masti. Ipak, nastojite kupovati svježe voće i povrće, a ne ono procesirano, koje u sebi može sadržavati velike količine šećera, masnoća i kolesterola.
Spravljajte voćne salate bez šećera ili sa smeđim šećerom, te salate od povrća sa što manje ulja, a začinite ju octom, limunovim sokom, te različitim začinima. Izbjegavajte „dressinge“ za salate, majonezu i sl.
Kod odabira mlijeka i mliječnih proizvoda budite nešto oprezniji. Izaberite mlijeko s 1,5 posto mliječne masti ili manje, te isto tako sireve s manje masnoće.
Isto vrijedi i za mliječne proizvode koje koristite u pripremi hrane, kao što su vrhnje, jogurt...
Ukoliko ste se ipak odlučili za masnije sireve, jedite ih i koristite za pripremu jela u manjim količinama od uobičajene.
Biljna ulja i slastan desert
Jedite čim više laganih variva i juha od povrća, posebno se to odnosi na grah, koji ima vrlo malo zasićenih masti i puno vlakana koja su zdrava za probavu.
Jedite im više riže i tjestenine kao glavno jelo, s laganim umacima, koji nemaju mnogo masnoća i kolesterola. Naravno, jedite ih isto kao i prilog, jer ćete pojesti manje mesa, a obrok će vam biti ukusniji.
Kupujte samo žitarice (müesli) koje su u potpunosti prirodne, te nemaju dodani šećer, sol i druge sastojke.
Kao i u svakom kućanstvu, ulje se koristi za spravljanje brojnih jela, a upravo zahvaljujući ulju, jelo dobiva specifičan miris i okus koji svi volimo. No, to ne znači da treba pretjerivati s količinom ulja koje koristimo za spravljanje jela. Najbolje je koristiti biljna ulja – od kukuruza, repice, sezama, soje, suncokreta, te smanjiti upotrebu životinjskih masti.
I za kraj – desert.
Budimo realni! Tko će radije jesti rižine kolačiće, ako može jesti napolitanke prelivene čokoladom ili tko će jesti radije jogurt sa šerbetom, dok možete jesti čokoladu s punjenjem od jogurta ili tko će radije grickati sušeno voće od ukusnog čipi-čipsa. No, uvijek postoji ali…
Budite umjereni u konzumaciji bilo koje slastice. Pokušajte pronaći ukusne kekse koji imaju nešto manje masnoća i šećera ili da su barem za njih korišteni kvalitetniji sastojci (mlijeko, visok postotak kakaa…). Svaki mjesec pokušajte barem malo smanjiti konzumaciju slastica...
(vam)