Mi, ljudi, nismo jedini na svijetu. Ovaj divni plavi planet dijelimo s još mnogo divnih bića, od kojih su neka veoma inteligentna (neki bi rekli, čak i inteligentnijih od pojedinih ljudi).
Za neke od njih već ste sigurno čuli – kao što su majmuni, delfini i papige, dok bi vas druge životinje na ovom popisu mogle iznenaditi. Pogledajte koje su najinteligentnije životinje na Zemlji.
10. Hobotnica
Hobotnice su jedne od najpametnijih životinja u moru. Iako još mnogo toga ne znamo o njima, znanstvenici stalno otkrivaju nove, impresivne mogućnosti ovih glavonožaca. One se igraju, rješavaju probleme, navigiraju kroz labirinte i imaju impresivno kratkoročno pamćenje.
9. Golubovi
Ove ptice, koje i nisu baš najpopularnije među ljudima, imaju odlično pamćenje. Mogu zapamtiti svoj izgled u ogledalu, kao i stotine različitih slika/fotografija, i naučiti rute do svog doma iz veoma dalekih destinacija (zbog toga su oni najčešće korišteni kao pismonoše). Golubovi su odlični i u multitaskingu – mogu svoju pažnju podijeliti na nekoliko stvari istovremeno i dovršiti nekoliko zadataka u kratkom roku. Ovo je impresivan pothvat koji ne može baš mnogo životinja.
8. Svinje
Stručnjaci kažu kako one imaju emocije, senzibilnost, lako se uvrijede i mogu se dosađivati. One su veoma društvene i lako ih je dresirati, neki čak tvrde - puno lakše i od pasa. U laboratorijima svinje su se pokazale boljima u igranju video igrica od primata. Svinje, također, sanjaju i prepoznaju svoje vlastito ime.
7. Psi
Ljudski najbolji prijatelji veoma su društveni, razumiju naredbe i poslušnost, pa ih je lako trenirati. Psi mogu raspoznati i zapamtiti životinjska ili ljudska lica koja su upoznali, a prepoznaju i radio i televiziju. Veoma su emotivni, mogu biti prilično osjetljivi po tom pitanju, pa čak i ljubomorni, a kada ih netko povrijedi to neće nikada zaboraviti. Svatko tko je imao više od jednog psa – zna i da svaki pas, kao i svaki čovjek, ima svoj karakter.
6. Papige
Papige spadaju među najpametnije ptice, i mnoge od njih mogu puno naučiti od ljudi – mogu oponašati ljudski govor, razumjeti značenje, zapamtiti mnoge riječi i same slagati rečenice. Neke od najpametnijih papiga su: kakadu, tigrice, makao... A među njima predvode afrički sivi papagaji koji su veoma društvene, ljubazne i inteligentne životinje. Oni mogu naučiti stotine ljudskih riječi i zvukova koje mogu koristiti u ispravnom kontekstu. Neki znanstvenici tvrde kako ove papige imaju inteligenciju jednaku kao i dijete staro četiri ili pet godina.
5. Vrane
Vrane se smatraju jednim od najpametnijih ptica (uz papige). One također mogu naučiti govoriti, kao i brojati, razlikovati između kompleksnih oblika i izvršavati zadatke nakon što im se pokaže kako. Znanstvenici su dokazali da vrane prepoznaju ljude i dok nose maske, a ne pamte samo pojedince nego i skupine. Inteligencijom se posebno ističu vrane iz Nove Kaledonije. One znaju iskoristiti materijale kako bi se domogle hrane - pritom savijaju žice, spajaju štapove ili njima tjeraju termite iz stabala, a riješit će i probleme kako bi se domogli hrane. Alatom se koriste i kako bi lakše savile gnijezdo pa tako od otpadaka znaju napraviti "nožić" kojim režu travu i tanke grančice. Kreativno razmišljanje znak je inteligencije, a ove životinje mogu i puno više od toga. One iskazuju kompleksno društveno ponašanje i izvršavaju veoma složene zadatke kao što je krađa – i to pritom koristeći druge vrane kao izvidnike i lažne mamce.
4. Štakori
Koliko se god oni nekima gadili, štakori su veoma inteligentne životinje i ne koristi ih se bez razloga u mnogim znanstvenim pokusima. Laboratorijski štakori znaju naći izlaz i iz veoma kompleksnih labirinata, a posjeduju i mentalnu sposobnost nazvanu metakognicija koju, koliko je trenutno poznato, imaju jedino ljudi i primati. Oni također mogu koristiti svoja izoštrena čula mirisa i sluha u pronalaženju mina i bombi, a iz krvnih uzoraka mogu prepoznati one koji sadrže bakteriju tuberkuloze. Štakori pokazuju uzbuđenje, gubitak, stres, čak i žaljenje.
3. Delfini
Delfini su iznimno društvene životinje. Oni mogu pronaći i raspoznati svoje "rođake" koji su udaljeni kilometrima, a imaju i vlastiti kompleksni jezik kojim komuniciraju. Što se tiče komunikacije s ljudima – oni lako mogu naučiti signale rukama, rješavati razne testove koje znanstvenici smisle za njih, shvaćaju koncept brojeva, a mogu razumjeti i reagirati na pitanja o objektima i izvan njihove trenutne blizine. Oni mogu pratiti informacije koje primaju i akustično i vizualno, što im omogućava da prepoznaju scene na televiziji (nešto što majmuni moraju naučiti). Delfini su svjesni i samih sebe i svojih tijela – pa tako znaju koristiti ogledalo ili reflektirajuće staklo kako bi prepoznali i istražili oznake nacrtane nasumično na njihovo tijelo (kao i slonovi).
2. Slonovi
Mozak prosječnog slona teži oko 5 kilograma ili više. Drugi veliki sisavci kao nosorog ili nilski konj nemaju toliko velik mozak, a upravo je taj mozak zaslužan što slonovi znaju koristiti različite objekte i stvari bez da ih se prvo nauči kako se oni ispravno koriste. Oni to čine pomoću svog intelekta i intuicije. Oni znaju čistiti svoju hranu i koristiti različita oruđa kako bi si pomogli u pribavljaju ili čišćenju hrane. Slonovi imaju jednu od najkompleksnijih društvenih struktura među svim životinjama. Jedna od indikacija njihove inteligencije je i altruizam, ili žrtvovanje jedne životinje za dobrobit krda. Slonovi su poznati po svom altruizmu u obrani mladunčadi u krdu. Slonovi znaju i sami sebe liječiti – žvačući određene biljke ovisno o tome što ih boli. Oni, također, imaju i posebne rituale kada jedan od slonova premine, po čemu su, uz ljude, jedinstveni na ovoj planeti. Slonovi su i veoma razigrani, što im pomaže razviti spretnost i prostorno rasuđivanje. Svoju surlu mogu koristiti kako bi njome držali predmete, kao što je i kist za slikanje – te njime i slikati po platnu.
1. Primati – čimpanze i orangutani
Impresivna inteligencija majmuna već dugo fascinira ljude. Oni mogu sami napraviti razno oruđe, grupno loviti i mogu rješavati kompleksne probleme. Oni također mogu naučiti znakovni govor, njime smisleno komunicirati međusobno i s ljudima, i zapamtiti nečije ime čak i ako tu osobu nisu vidjeli godinama.
Čimpanze brzo uče, obavljaju kognitivne i kreativne zadatke i imaju pamćenje bolje od velike većine životinja. Uz sve što smo već spomenuli vezano za majmune, za čimpanze je važno reći da su veoma društveni i prilagodljivi. Imaju sposobnost razmišljati unaprijed – pa tako koriste i taktičke manevre napada – primjerice, u lovu na plijen. Oni često koriste i mentalnu manipulaciju unutar svoje obitelji kako bi dobili ono što žele. Nedavno, čimpanze koje su naučile govorni jezik počele su svoje mladunce samoinicijativno (bez pomoći ili poticaja ljudi) učiti govornom jeziku.
Orangutani se smatraju među najpametnijim primatima (neki ih smatraju pametnijima čak i od čimpanzi). Primjerice, oni mogu naučiti koristiti daske, čekić i čavle kako bi sagradili strukture, a znaju čak koristiti i lijevak i cijevi kako bi usmjerili vodu gdje žele. Mnogi će reći da bi se i druge majmune moglo tome naučiti, no ono zbog čega su orangutani posebni je njihova sposobnost da razumiju zbog čega se to radi i kako im to može biti od pomoći u divljini. Na primjer, jednog orangutana su naučili kako da sam napravi jednostavnu zaštitnu strukturu koristeći samo stvari koje su mu dostupne u divljini. Kad su ga pustili u divljinu, orangutan je, kada mu je to bilo potrebno, sam napravio svoju "kućicu" kako bi se sklonio od kiše.