Što odabrati - naočale, kontaktne leće ili se odlučiti za lasersko skidanje dioptrije -dilema je svih onih koji imaju greške vida: kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam ili staračku dalekovidnost.
Žene posebno žele izgledati lijepo. Svaka, pa i najmanja greška, fizička ili funkcionalna, nastoji se prikriti ili trajno riješiti. Ne tako davno nošenje naočala smatralo se fizičkim nedostatkom pa su mlade djevojke izbjegavale nositi naočale, čak i po cijenu slabog vida i nesnalaženja u prostoru. Napredovanjem tehnologije naočalnih, a zatim i kontaktnih leća, situacija se bitno promijenila na bolje.
Danas naočale više nisu debele, krute, neelastične ili izrađena u svega nekoliko modela i nekoliko boja. Danas smo obasuti pravim vatrometom dizajnerskih modela i varijacija na temu naočala, a o bojama i modernim materijalima da i ne govorimo.
One su danas modni dodatak i često se upravo nošenjem naočala osim zdravstvenog, postiže i modni ili neki drugi željeni efekt. Moderne naočale lagane su, izrađene iz antialergijskih materijala, savitljive i nesalomljive (npr. od titanija, kobalta i sl) ili iz visokokvalitetnih plastičnih polimera koji omogućavaju lakoću nošenja i korištenje čitave palete boja i oblika. Neki modeli dioptrijskih okvira i naočalnih leća vrlo su skupocjeni, izrađeni ručno u malim serijama, ukrašeni kristalima ili dragim kamenjem, personalizirani s ugraviranim imenom vlasnika, a kolekcionari ovakvih modela spremni su izdvojiti znatne svote novca za njihovo posjedovanje.
Oni koji se odluče za nošenje naočala ipak prije svega žele jednostavnost. Ujutro stave naočale na nos, a navečer pred spavanje ih skinu. No bez obzira na jednostavnost, naočale imaju nekoliko nedostataka koje su razlog da ih se brojni nosioci žele riješiti. Pri promjeni temperature iz toplog u hladno naočalne leće se zamagle, ljeti se koža znoji pa kližu niz nos. Ako se radi o većoj dioptriji, suženo je vidno polje, jer rub vidnog polja završava okvirom naočala. Bavljenje sportom otežano je, posebno za one s većom dioptrijom. Osim toga, visokokvalitetne i tanke naočalne leće su skupe, a dioptrija raste u prosjeku do 25. godine života pa je kontinuirano mijenjanje naočalnih leća i novih dioptrijskih okvira stalni trošak. Ako se tome doda da poslije 40. godine života zbog staračke dalekovidnosti moramo dodati još jedne naočale za čitanje, pojavljuje se problem zaboravljanja naočala, potrebe nošenja naočala na lančiću oko vrata što mnogima smeta i žele se toga riješiti. Rješenje su progresivne naočalne leće koje omogućavaju vid na sve udaljenosti. Nedostatak je visoka cijena i nemogućnost nekih osoba da se priviknu na takve naočale.
Zbog toga mnogi, a naročito žene, pribjegavaju nošenju kontaktnih leća. Možda je razlog tome što su žene manualno spretnije u korištenju kontaktnih leća, vjerojatno zato jer su šminkanjem očiju izgubile strah i od manipulacije kontaktnim lećama. Kontaktne leće za razliku od naočala omogućuju široko vidno polje, a današnji materijali od kojih se izrađuju kontaktne leće visoko su propusni za kisik, pa time i dugoročno ne ugrožavaju zdravlje rožnice. Nosioci kontaktnih leća u mogućnosti su baviti se sportom, mijenjati boju očiju nošenjem leća u boji ili nositi sunčane naočale. Danas prevladavaju meke kontaktne leće: jednodnevne, dvotjedne, mjesečne, a polako se napuštaju godišnje kontaktne leće zbog veće mogućnosti razvoja upale ili alergije. Nošenje kontaktnih leća ipak zahtjeva disciplinu u održavanju higijene leće te režima nošenja. No kako su danas sve popularnije jednodnevne kontaktne leće koje se ujutro stave na oko, a navečer jednostavno bace, čini se da je i ta prepreka nadvladana. Suho oko je relativna kontraindikacija za nošenje kontaktnih leća, no i ona se može dijelom kompenzirati izborom pravih materijala i korištenjem umjetnih suza.
Oni kojima su dosadile i naočale i kontaktne leće odlučit će se za lasersko skidanje dioptrije. LASIK je postala najprimjenjivanija metoda u svijetu kada je riječ o laserskom skidanju dioptrije. Postupak je brz i siguran, oporavak unutar par dana, mala mogućnost komplikacija, mogućnost rješavanja dioptrije oba oka u istom danu ono je što ovu metodu čini tako popularnom. Nedostaci su moguće komplikacije vezane uz kreiranje poklopca na rožnici prilikom operacije kao i njegovo zarašćivanje. Pojava suhog oka poslije operacije također je relativno česta. No iz vlastitog sedmogodišnjeg iskustva u operacijama laserskog skidanja dioptrije moram reći da su komplikacije rijetke, ispod 1%, prolaznog su karaktera i nema zabilježenih trajnih posljedica po vid.
Druga najčešća metoda koja se primjenjuje pri laserskom skidanju dioptrije zove se PRK, kod koje se s površine rožnice uklanja površni epitel mehanički ili laserom da bi se zatim laserom otklonila dioptrija. Ovaj postupak je jednostavniji, suhoća oka postoperativno manje je izražena nego kod LASIKa, no nedostaci su manji raspon dioptrija koje je moguće tretirati te nešto dulji oporavak dioptrije nego kod LASIKa.
Uklonjena dioptrija u pravilu se ne vraća, no ukoliko dođe do povratka dioptrije, a preostalo je dovoljno rožničnog tkiva koje se ponovnim postupkom može odstraniti, moguće je već nakon šest mjeseci ukloniti ostatak dioptrije.
Dr.sc. Nadežda Bilić, oftalmolog
Poliklinika Bilić Vision
Zagreb, Ksaverska cesta 45
Tel. 01 4678 444
info@bilicvision.hr
www.bilicvision.hr