Nekoliko je misterija koji su još uvijek nerazriješeni: Koja tajna se krije iza Bermudskog trokuta? Tko je bio Zodiac? Je li vino dobro za nas?
Iako ti ne možemo pomoći s prva dva pitanja, danas ćemo demistificirati ovo posljednje. Puno je različitih informacija o tome je li vino ili nije dobro za nas - i ako je, koliko ga je dobro, a koliko je previše?
Evo što stručnjaci imaju za reći o ovoj temi:
Što se događa našem tijelu kada pijemo vino?
Prvo, ono očito: Pijenje previše vina dodatno opterećuje jetru jer je jetra odgovorna za uklanjanje toksina iz tijela. I bez obzira o koliko se skupoj berbi radilo, vino je i dalje toksin.
Nutricionistica Jennie Miremadi naglašava kako alkohol, stoga i vino, povećava razinu estrogena u tijelu. Neki simptomi visoke razine estrogena uključuju potrebu za šećerom, promjene raspoloženja, glavobolje, obilne menstruacije, intoleranciju na histamin.
"Alkohol se pretvara u šećer i pohranjuje kao masnoća, posebno kako starimo, a vino obično i ima dodani šećer, sulfite i kvasac, a kako starimo - sve ih je teže metabolizirati", objašnjava nutricionistica.
Ali koliko nam vino zapravo šteti?
"Unatoč većini dobrih namjera mojih pacijenata - vježbaju, jedu poprilično zdravo, ali obično postoji jedan veliki krivac: vino", kaže nutricionistica. "Postoje neka vrlo uvjerljiva istraživanja koja povezuju vino s poboljšanim kardiovaskularnim zdravljem, ali nemojte se zavaravati misleći da je vino samo po sebi zdrava kategorija."
Uf, oštro...znači, pokušavamo li dosegnuti neki određeni zdravstveni cilj, vino će najvjerojatnije usporiti cijeli proces. Ali nisu sve vijesti tako loše!
Koliko vina je prihvatljivo?
Nutricionistica je objasnila tehniku koju primijenjuje na svoje pacijente: "Recimo da popijete dvije čaše vina, četiri puta tjedno. Sa 150 kalorija po čaši, to je 1200 kalorija na tjedan ili 62 400 kalorija godišnje." To je jednako dodatnih gotovo 8 kilograma...samo od vina jer kao što objašnjava nutricionistica, kalorije u alkoholu ne mogu se iskoristiti za energiju.
Međutim, to ne znači da se moramo odreći vina u potpunosti. Stella Metsovas, nutricionistica i autorica knjige Wild Mediterranean, govori: "Vino se smatra dijetalnim izvorom polifenola u mnogim mediteranskim zemljama. Grožđe sadrži antioksidanse i pokazalo se da ima mnoga bioaktivna svojstva poput čišćenja radikala, antimikrobna i kemopreventivna djelovanja u tijelu."
Stoga, dok god svjesno i odgovorno konzumiramo vino, ono može biti dio našeg zdravog životnog stila. "Preporučujem čašu vina ili dvije u predvečernjim satima, ali i čašu vode uz vino", dodaje nutricionistica.
Kako izabrati najzdravije vino?
"Crno vino sadrži veće količine polifenola. Međutim, bijelo vino sadrži jednostavnu klasu fenola, kao što je hidroksitirozol, koji se također nalazi u ekstra djevičanskom maslinovom ulju. Ta svojstva nose sinergističku vrijednost koja se može usporediti s polifenolima koji se nalaze u crnom vinu," objašnjava i dodaje kako ona osobno uglavnom pije suha bijela vina.
Druga stvar koju treba uzeti u obzir pri odabiru vina je sadrži li sulfite ili ne. "Vino bez sulfita sadrži više mikrobiološke raznolikosti od vina u koja je dodan sulfit, a prema istraživačkom članku u časopisu Journal of Bioscience i Bioengineering, vina koja su tijekom fermentacije bez sulfita sadrže još više te različitosti", dodaje nutricionistica. Ona preporučuje da se kad god je to moguće odaberu suha vina.
Pročitaj još:
