Budući da ekološku (ne)osviještenost prenosimo i na svoju djecu, važno ih je svakodnevno učiti kod kuće, u vrtiću, u školi, da je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje za opću dobrobit i očuvanje majčice Zemlje. Jedino će tako buduće generacije uživati u svim blagodatima koje mi danas uzimamo zdravo za gotovo.
Kao i mnoge druge ljude, ljuti me kada nosim papir/plastiku/staklo u prenatrpane, udaljene kontejnere, oko kojih je sve razbacano i smrdi. Svaki si put postavljam isto pitanje: Hoće li se išta promijeniti? Ima li ovo smisla? Hoću li doživjeti da odvojeni otpad bacim u kontejnere ispred stana, bez hrpe ružnih improviziranih reciklažnih vrećica u stanu od 40-ak četvornih metara. Koji put čak i pokleknem i odlučim prestati do daljnjeg kad prolazim kraj razvaljenog kontejnera, no onda se opet zateknem kako ispirem bočicu od šampona, stavljam je u vrećicu s etiketom "plastični otpad" i pretvaram svoje mjesto za život u stanicu reciklažnog otpada. Nadam se da će sadašnja vlada promijeniti nešto na tom polju.
Premda nismo jedna od osvještenijih zemalja kada je riječ o zbrinjavanju otpada, i često se ljutimo na vlast jer nam ne omogućuje da recikliramo kao u drugim, zapadnim, mnogo razvijenijim zemljama poput, primjerice, Finske, itekako je važno promijeniti i mentalni sklop u glavama naših ljudi. Posebice onih koji ne vide ništa loše u tome da stari hladnjak ili perilicu bace u obližnju šumu, rijeku, špilju... ne razmišljajući o trajnim posljedicama. I dok jedni i ne pomišljaju baciti papirić na zemlju, i odazivaju se akcijama čišćenja prirode kao što je Zelena čistka - koja će okupiti najveći broj volontera ikada u zajedničkoj akciji čišćenja okoliša 21. travnja - drugi kao lobotomizirani "grade" divlja odlagališta u nebo. Kako naša dječica ne bi postala poput tih ljudi, važno ih je svakodnevno educirati. Nije li nadolazeći Dan planeta Zemlje idealan termin za početak nečeg plemenitog?
Dragi roditelji, bake, djedovi, prosvjetni djelatnici, svi vi odrasli koji oblikujete mlade umove, učite svoje mališane da skupljaju i izdvajaju otpad kroz igru kako bi omogućili izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala i očuvali okoliš. Nadamo se da ste svi vi odrasli već usvojili takav oblik ponašanja i odgovornosti i možete poslužiti kao primjer i uključiti djecu u sve te aktivnosti. Klincima ono što vide u svojoj obitelji/vrtiću/školi postane sasvim normalno i spontano se tako počinju ponašati. Neka recikliranje postane dio svakodnevice vašeg obiteljskog života, ne samo obveza nego i vrijeme provedeno s najmilijima na zabavan način.
Razvrstavajte otpad
Uključite svog potomka u proces izdvajanja i razvrstavanja otpada. Naučite ga da papir baca u plavi, plastiku u žuti, a staklo u zeleni kontejner. Odšećite se zajedno do najbližih vam kontejnera u kvartu, ponesite prikupljene staklene i plastične boce i papir i dopustite mu da ih sam ubaci. Ako imate kuću i mali komadić zelene oaze, a pritom i vrtlarite, napravite kompost gdje će vaš mališan zajedno s vama zbrinuti organski otpad iz kuće (na koji otpada više od jedne trećine otpada u kanti za smeće u svakom domaćinstvu) zatim ga ponovno iskoristiti na gredici dok vrtlari s vama. Time ga učite i ekološkim principima uzgoja voća i povrća i usađujete mu zdrave prehrambene navike.
Ne bacajte otpatke u prirodu i/ili na pločnik
Ako ste od onih roditelja koji bacaju papiriće, opuške i sl. kroz prozor automobila, ni vaš mališan neće biti drugačiji od vas. Umjesto tog, naučite mališana da, ako u blizini nema koša za smeće, papirić od žvakaće stavi u džep dok ne naiđe na kantu. Uključite svoje dijete u čišćenje travnjaka ispred kuće ili ulaza u zgradu, te mu objasnite da je sasvim u redu pokupiti papirić u školskom dvorištu i baciti ga u za to predviđeno mjesto. Također, djeci je važno istaknuti da se priroda ne može očistiti sama od sebe, stoga je zabranjeno bacati smeće u šumu, park, potok jer će to našteti životinjama koje tamo žive i onečisititi dragocjenu vodu za piće. Idete li na izlet, uvijek ostavite čisto iza sebe. Vjerujte, svojim ponašanjem dajete primjer i usađujete vrijednosti koje će vaš potomak nositi cijeli život.
Koristite platnene vrećice
Izradite i/ili oslikajte platnene vrećice sa svojim mališanom, i spojite ugodno s korisnim. Provedite konstruktivno a kreativno vrijeme sa svojom djecom i naučite ih da jedna platnena torba zamijeni oko tisuću plastičnih vrećica koje su teško razgradive. Najveći postotak odbačenih vrećica završi u morima, rijekama, jezerima i oceanima gdje ih ribe i ostali morski svijet zamijene za hranu i smrtno stradavaju. Kad jednom proguta plastičnu vrećicu, životinja je ne može probaviti - ona ostane u crijevima, sprečava probavu hrane i uzrokuje vrlo sporu i bolnu smrt. Spasite životinje skupa sa svojim djetetom korištenjem platnenih vrećica i potpišite peticiju za zabranu istih na stranicama Prijatelja životinja.
Izradite igračku sa svojim djetetom
Iako su nam danas dostupne raznorazne igračke, najdraže su one koje ste sami izradili jer iza sebe imaju priču. Osim što i na taj način reciklirate, te kreativno provodite obiteljske večeri umjesto da svatko u nekom zakutku čami pred ekranom i nepotrebno troši električnu energiju, svojem malcu pomažete izgraditi samopouzdanje kad vidi da je moguće ideju provesti u djelo i naučiti ga da ima mnogo stvari koje valja staviti ispred novca i slijepog konzumerizma.
Koristite platnene pelene
Uštedite nekoliko stotina kuna mjesečno i pritom brinite za okoliš i zdravlje svog djeteta! Okoliš ćete sačuvati od teško razgradivog i potencijalno opasnog otpada jednokratnih pelena u količini od oko 1 tone po djetetu, a dijete će se osjećati ugodno u suhoj platnenoj peleni od prirodnih materijala. U platnenoj peleni može osjetiti kada je mokro i može vam svojim znakovima pokazati da je vrijeme za promjenu pelene. Bez brige, moderne platnene pelene ne treba iskuhavati, glačati i savijati i puno ih je lakše održavati od onih starinskih. Za jedno dijete treba vam oko 20 takvih pelena koje dolaze u različitim uzorcima, krojevima i materijalima. Više informacija o platnenim pelenama možete pronaći i na internetskoj stranici www.pelene.info.