Dostupnost i razvoj novih tehnologija uvelike je promijenila načine komuniciranja, te svakodnevnih navika.
U procesu odrastanja, veliku ulogu svakako ima i glazba. Ona će tako odrediti mjesta koja posjećujemo, pa i ljude kojima smo svakodnevno okruženi. Upravo glazbeni ukus nešto je što će se s vremenom zasigurno i nekoliko puta promijeniti, no možemo reći kako nas je u jednom periodu života upravo glazba na neki način odredila kao osobe.
Međutim, što kada glazba koja nađe svoje mjesto u dječjem društvu šalje pogrešnu poruku? Upravo se na našim prostorima posljednjih nekoliko godina mnogo pažnje posvećuje folk glazbi za koju se ponekad čini kako je zaista na svakom koraku.
Glazba kao utjecaj na osobni razvoj
Svaku generaciju obilježio je jedan tip glazbe, a svakoj je zajedničko upravo to da su je neki obožavali, dok na odobravanje drugih jednostavno nije naišla. Primjerice, rock glazba se prije pedesetak godina smatrala tek mladenačkim buntom i trendom koji se neće održati, no danas je sasvim jasno kako se radi o umjetničkom izričaju koji je u mnogočemu promijenio svijet.
Međutim, kako se postaviti kada je riječ o folk i narodnjačkoj glazbi? Činjenica je i kako je sve više hrvatskih pjevača pribjeglo ovom žanru, uvidjevši kako se i više nego dobro prodaje mnogobrojnoj publici. Iako se može raditi tek o prolaznoj fazi, zabrinjavajuće je kako sve više djece od kojih su neka osnovnoškolskog uzrasta, napamet zna riječi takvih pjesama. Nije neobično da su mnogi roditelji zabrinuti upravo zbog poruka koje takve pjesme šalje, ali i načina na koji će ih dijete interpretirati.
Na ovaj se problem osvrnula Kristina Bačkonja, psihologinja Centra Budi svoj. Napominje kako postoje mnoga istraživanja na području utjecaja glazbenih stihova na djecu, te je većina njih zapravo – oprečna.
„Ovisno o tome iz kojeg razloga dijete sluša određenu vrstu glazbu i utjecaj teksta na dijete je drugačiji. Tekstovi u pjesmama su postali vrlo eksplicitni, a činjenica jest da izloženost nasilju, seksualnim porukama ili spolnim stereotipima u glazbenim spotovima može proizvesti značajne promjene u ponašanju i stavovima mladih slušatelja/gledatelja.Vrlo mala djeca često puta ni ne razumiju smisao teksta i poruke koju šalje pjesma – ali što je dijete starije, što je više pod utjecajem vršnjačke skupine a manje pod roditeljskom, veća je i podložnost djeteta tim porukama.“
Opravdana zabrinutost
Lako je zaključiti kako će intenzitet utjecaja određene glazbe na osobu zapravo ovisiti o njoj samoj. Ono što u ovom slučaju zabrinjava jest to da se radi o djeci koja se nalaze u formativno osjetljivim godinama i znatno su podložnija vanjskim utjecajima od odrasle osobe koja je, na neki način, cjelovito „izgrađena“. Može se raditi o tome da djeca jednostavno žele biti prihvaćena u nekoj skupini, no može biti i posljedica nečega što je dijete doživjelo. Na neki način ono se tada poistovjećuje s tekstom pjesme. Kristina Bačkonja također ističe kako su ovom utjecaju djevojčice podložnije od dječaka.
„Neka istraživanja su pokazala da djevojčice više nego dječaci biraju pjesme prema emocionalnom stanju u kojem se nalaze i da tekstovi pjesama odražavaju njihovo stanje – je li njihovo samopoštovanje bilo narušeno već i prije i zbog čega, pitanje je kojim se treba pozabaviti. Slušanje stihova u kojima se promiče spolna diskriminacija, gdje je žena marginalizirana sigurno tada može još učvrstiti negativnu sliku o sebi i utjecati na formiranje budućih uvjerenja i životnih vrijednosti. Iz tog razloga roditelji bi trebali obratiti pažnju na tekst koji sluša njihovo dijete i preispitati kako se ono osjeća, što je u pozadini tog slušanja glazbe, koja uvjerenja ima itd.“
Roditeljski utjecaj
Mnogi roditelji često primjećuju kako je njihovo dijete počelo slušati ovu vrstu glazbe te da mu odgovara, no jednostavno ne znaju što učiniti. Radi li se o običnoj fazi ili nečemu drugom, teško je znati, te se često misli kako neki oblik intervencije nije potreban. I doista, teško je djetetu braniti slušanje određenih glazbenih žanrova, bez vidljivog razloga koji bi se odnosio na stvari poput značajnije promjene ponašanja ili „lošeg“ društva. Kazne i zabrane često mogu dovesti do suprotnog efekta, što ističe i Kristina Bačkonja.
„Ono što roditelj može kada dijete pokazuje interes za ovu vrstu glazbe jest razgovarati s njim o glazbi, pitati ga što mu se tu sviđa - je li to ritam, stihovi ili nešto treće. Ako se djetetu sviđa ritam, možda mu možemo ponuditi pjesme iz našeg doba koje imaju sličan ritam a drugačiji tekst. Možemo biti iskreni i reći da se nama ta glazba ne sviđa i pustiti im glazbu koja je nama dobra; pitati ih što misle o njoj; zajedno istraživati glazbu i ritmove koji će nam se oboma svidjeti. Ako se pak djetetu sviđaju stihovi tada treba popričati o tome koju oni poruku šalju, je li to dobro ili loše i zašto je dobro ili loše. Razgovor o vrijednostima koje mi imamo i zašto su nam one važne te saznanje kako naše dijete gleda na te iste vrijednosti mogu nam biti vrijedna povratna informacija o tome kako naše dijete gleda na svijet. Kada razumijemo njegov model svijeta, možemo mu se približiti i pomoći mu da ono vidi svijet iz naše perspektive – iz perspektive u kojoj nasilje nije u redu, u kojoj nema stereotipa, sredstva ovisnosti i slično. Cilj je da dijete tijekom cijelog odrastanja dobije poruku da svako ponašanje nosi i određenu posljedicu – te posljedice mogu biti dobre i loše, a na nama je da odaberemo što želimo.“
Glazba kao način života
Folk glazba i njeni stihovi nisu problem koji dolazi sam. Činjenica je kako živimo u vremenima moderne tehnologije, gdje su djeca gotovo svakodnevno izložena nekom obliku nasilja ili devijantnog ponašanja. Nalazimo ga svakodnevno na televiziji ili internetu, dok stihovi pjesama predstavljaju tek mali dio tog svijeta.
Međutim, na oblikovanje glazbenog ukusa utječu mnogi faktori poput društva, obitelji, te djetetovih hobija. A upravo tu roditelji imaju prostora za usmjeravanje mališana k pravim životnim vrijednostima. Njihovim pravilnim usvajanjem već od ranih nogu, folk i ostala glazba koja obiluje eksplicitnim stihovima, trebala bi predstavljati samo fazu koja će brzo proći.