Naš neuropedijatar kaže da dječak po svojim sposobnostima ne treba MRI (još) te kako to donosi veliki rizik
Poštovani, imam dječaka od 7 mjeseci i 20 dana Apgar 10. Nije dojen. Sa 2 mjeseca mu je rađen ultrazvuk mozga i bio je uredan. Doktorica kaže da se vidi kako je imao Patnju, ali ne bi trebao imati posljedica. dijagnoza RNS, terapija Baby handling. Redoviti smo na vježbama i odlično napreduje. Već pomalo i sjedi. još se borimo s vratom koji naginje ulijevo. Na novom pregledu kod neuropedijatra primjećene su mrlje boje bijele kave. Ima ih dosta, nisu točno obrubljene i teško je odrediti broj. Nalaz oftamologa (fundus) uredan. Jedini problem koji smo imali u ovom periodu jest broj leukocita u krvi 5,8. Nakon daljnjih pretraga hematolog daje dijagnozu hipogamaglobulinemija. Danas smo vadili krv za T limfocite, Bly, Nkst.. Neuropedijatar (1) preporuča MRI (3 Tesla). Neuropedijatar (2) kaže da je to SULUDO i kako dječak po svojim sposobnostima ne treba MRI (još) te kako to donosi veliki rizik (anestezija), kaže kako treba pratiti nastavak priče, te razvoj mrlja i onda napraviti protokolarnu obradu u bolnici. Što sada? Vaše mišljenje? Upiti? Ima li veze hipogamaglobulinemija sa ovim mrljama? U čemu se sastoji rizik anestezije? Hvala na vremenu. babiii
Poštovani,
Hipogamaglobulinenija, vjerojatno nema nikakve veze s pjegama „boje bijele kave".
One su jedan od dijagnostičkih kriterija za neuroakutno oboljenje koje se zove neurofibromatoza tip 1 (NF1), no da bi rekli da Vaše dijete ima NF1, morali bi biti zadovoljeni i neki drugi kriteriji, jer se pojedinačne pjege učestalo registriraju u općoj populaciji. Najbolje je da pogledate detalje na stranici Hrvatske udruge za neurofibromatozu (www.hun.hr).
U slučaju postavljanja dijagnoze MR mozga je jedna od dijagnostičkih metoda kojom pratimo odstupanja koja se mogu javiti u sklopu oboljenja.
Ukoliko se na osnovu navedenih kriterija isključi NF 1 kao dijagnoza, a Vaše dijete psihomotorno napreduje, nije potrebno raditi MR mozga. Dovoljno je praćenje UZV mozga kao neiinvazivne metode. Obično u tako maloj dobi upućujemo djecu na MR mozga ukoliko je dvojben njihov psihomotorni napredak i ukoliko postavimo sumnju na postojanje nekih drugih zbivanja kao podlogu njihovih odstupanja, ali i tada pokušavamo odgoditi pretragu dok god nije završen proces mijelinizacije (cca 2 -2,5 god. života).
Napominjem da MR mozga nije terapijsko sredstvo, već dijagnostičko!
Po pitanju anestezije – svakodnevni život je pun rizika, a rizik anestezije se smanjuje ispravnom pripremom koja uključuje detaljan pregled subspecijaliste anesteziologa i potrebnu laboratorijsku i dijagnostičku obradu.
Srdačan pozdrav
Dr. Matilda Kovač Šižgorić
spec.pedijatar, subspecijalista pedijatrijske neurologije
Poliklinika za dječje bolesti Sabol