“ Kada ga pitamo kako se zove, kako se zove brat, tata, mama, odgovori. Međutim, nije svaki put raspoložen za priču pa često ostanemo bez odgovora. Izvršava sve naredbe, npr. da donese vodu, krpu, složi obuću. Kad njemu nešto treba, maksimalno se potrudi da objasni na ovaj ili onaj način. Nestrpljiv je, voli bojati flomasterima i vodenim bojama, temperama. Voli mijesiti glinu, tijesto, voli se igrati u parku. Zna se igrati doktora, prodavača, sudjeluje u postavljanju stola za ručak. Međutim, on ili voli ili ne voli ljude. Bili smo kod logopeda i nije htio s njim surađivati. U takvim situacijama ne sluša ni mene pa to na kraju ispada jako ružno.
Vozi bicikl s pomoćnim kotačima, puno smo gledali crtane filmove na engleskom jeziku, brojimo na engleskom, govorimo boje na engleskom, naučio je kako se kaže voda i pomoć na engleskom. Naš logoped smatra da je to bezveze i da je to zapravo nepoznavanje jezika i jednog i drugog. Logoped je rekao da je on dijete s određenim stupnjem autizma, što god to značilo. Dijete je napredovalo od trenutka kada je krenulo u vrtić, fizički je aktivan, voli se maziti, buka mu je omiljeno mjesto. Boji se glasnog zvuka, ali voli npr. zvuk usisavača. Recite mi, upućuje li ovo sve na autizam ili samo na zakašnjeli govor na kojem treba poraditi? Često se počupa sa starijim bratom, mi odmah reagiramo. U takvim slučajevima zna se braniti tako da svu krivicu svali na starijeg brata. Ima li mjesta za brigu?
Poštovana,
Na našoj web stranici možete naći razvojne miljokaze adekvatne kronološkoj dobi Vašeg djeteta http://www.korneo.hr/razvoj.aspx?id=y04
Kada govorimo o autizmu, zapravo govorimo o autističnom spektru koji se proteže od visoko funkcionirajućeg do niskofunkcionirajućeg autizma. Upravo taj široki raspon simptoma karakterističnih za spektar dovode do raznih zabluda o autizmu. Takva su npr. da djeca sa autizmom ne govore, da ne izražavaju osjećaje, da ne vole dodir i sl.
Jedini dijagnostički postupak kojim se može utvrditi radi li se kod djeteta o autizmu i u kojoj mjeri je ADOS. Za provođenje te dijagnostike educirano je tek nekoliko stručnjaka u Hrvatskoj i to na ERF-u i u našem Kabinetu Korneo.
ADOS dijagnostikom može se detektirati stupanj zabrinutosti oko poremećaja iz autističnog spektra jer je moduliran tako da bilježi socijalnu interakciju, komunikaciju i igru djeteta s okolinom.
Činjenice koje navodite oko razvoja svoga djeteta nisu toliko tipične da bi ovako mogli zaključiti radi li se o usporenom razvoju govora ili autizmu. Stoga bi Vam ADOS dijagnostika dala odgovor na Vaše pitanje, te ju stoga svakako i preporučamo (tim više što je sugerirana i od logopeda).