
Jezično-govorni razvoj 2,5-godišnjakinje: Pričanje u slogovima

Poštovana,
tolerancija ovakvog načina izgovora riječi ovisi o rizičnim faktorima koji su povezani uz obiteljsku anamnezu jezično-govornog razvoja te anamnestičkih podataka tijeka trudnoće, poroda i ranog psihomotornog razvoja. Navodite da starija braća nisu imala sporiji jezično-govorni razvoj, a ukoliko vi i suprug (uključujući i vašu užu rodbinu) nemate jezične i govorne teškoće u obiteljskoj anamnezi, možemo reći da ne postoji genetska predispozicija za ovakav govor. Što se trudnoće, poroda i ranog psihomotornog razvoja tiče, probajte se prisjetiti:
jeste li imali neke teškoće tijekom nošenja djeteta (trudnički dijabetes, visoki krvi tlak, česte upale, intenzivan stres i sl.) ili rizične navike (pušenje, korištenje alkohola tijekom trudnoće ili većih doza kofeina)
je li bilo poteškoća prilikom poroda (je li bio prirodnim putem ili CS-om, je li dijete bilo reanimirano, je li bilo u inkubatoru i sl.)
je li dijete imalo uredne psihomotorne obrasce do druge godine života (je li samostalno sjedila sa 6 mjeseci, je li puzala, je li prohodala i progovorila prvu riječ u periodu kao njezini vršnjaci, nosi li pelene, služi li se još uvijek dudom varalicom, je li preosjetljiva ili premalo osjetljiva na neka senzorna iskustva kao što je vrtnja, jači zagrljaj, češljanje kose i sl).
Sve prethodno navedeno predstavlja rizične faktore za kašnjenje u jezično-govornog razvoju pri čemu dijete najčešće treba ranu intervenciju. Ukoliko vaša djevojčica ima neke od nabrojenih rizičnih faktora u anamnezi, preporučam da se javite na logopedsku procjenu gdje će se procijeniti radi li se o skraćivanju riječi u izgovoru zbog pomaganja okoline ili se radi o nečem ozbiljnijem.