„Međunarodni dan žena“ ili skraćeno „Dan žena“, a u našim krajevima poznat pod nazivom „8. Mart“, obilježava se već punih 105 godina, odnosno od 1909. godine kada je u Sjedinjenim Američkim Državama donesena Deklaracija Socijalističke partije Amerike. No, te godine obilježen je 20. veljače, a ne 8. ožujka kao što se danas obilježava. Na žalost, danas se taj dan sve više zanemaruje jer se smatra da promovira komunističke vrijednosti, no on, zapravo,svoje korijene ima u SAD-u i zapadnoj civilizaciji, u kojima je u 19. i početkom 20. stoljeća komunizam odigrao veliku ulogu na području ljudskih prava, pa tako i prava žena, koje su cijelo vrijeme tretirane kao građanke drugoga reda.
Naime, taj dan obilježava sva ekonomska, politička, socijalna i općenito društvena prava i dostignuća žena u posljednjih 100 i više godina, te je nepravedno zanemaren zbog negativne komunističke stigme koja ga prati. Potrebno je naglasiti da se neke ključne demonstracije žena nisu uvijek odvijale 8. ožujka, nego su se neke odvijale u drugoj polovici veljače (ovisno o računanju datuma prema gregorijanskom ili julijanskom kalendaru) ili su organizirane oko tog datuma, ovisno o tome koji je bio dan u tjednu. No, počnimo od početka, od prvog Dana žena.
Kako je sve počelo?
Od sredine 19., pa tako i početkom 20.-tog stoljeća u SAD-u, ali i drugim zapadnim i istočnim zemljama, događala se ubrzana industrijalizacija i ekonomska ekspanzija, s kojima u korak nisu išli uvjeti rada, radni sati i nadnice. Prvi put žene zaposlene u tekstilnoj industriji javno su demonstrirale još davnog 8. ožujka 1857. godine upravo zbog navedenih razloga. Policija je rastjerala demonstratorice, no to ih nije pokolebalo, te su od onda demonstrirale svake godine na isti datum. Također, dva mjeseca nakon te prve demonstracije osnovan je prvi ženski sindikat.
Žene Europe i SAD-a
Početkom 20.-tog stoljeća žene su postajale sve mnogobrojnija i nezadovoljnija radna snaga, te su tražile bolji društveni, ekonomski i politički položaj. Naime, osim loših radnih uvjeta, predugih radnih sati i niskih nadnica, žene nisu imale ni temeljna ljudska prava, kao što je pravo glasa.
Jedna od najpoznatijih i najvećih ženskih demonstracija dogodila se 1908. godine, kada je ulicama New Yorka marširalo 15000 žena. Zahvaljujući tome, godinu dana poslije obilježen je prvi „Dan žena“. No, prvi službeni „Međunarodni dan žena“ obilježava se od 1910. godine kada je u Kopenhagenu održana „Međunarodna konferencija žena“ koja je prethodila sastanku Druge Socijalističke internacionale. Za službeno obilježavanje ovoga dana možemo zahvaliti njemačkim komunističkim aktivisticama Clari Zetkin i Luisi Zietz, koje su predložile njegovo obilježavanje, makar ni tada nije bio definiran točan datum.
Već sljedeće godine to obilježavanje rezultiralo je brojnim demonstracijama koje su 19. ožujka bile održane diljem Europe (u Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Austro-Ugarskoj) na kojima je prosvjedovalo više od milijun žena. U SAD-u se „Dan žena“ i dalje nastavio obilježavati zadnje nedjelje u veljači.
Da su uvjeti rada zaista bili ispod svake razine, dokaz je tragedija koja se dogodila 25. ožujka 1911. godine u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku. Naime, u požaru koji je u manje od 20 minuta progutao cijelu tvornicu poginulo je 146 uglavnom mladih žena i tinejdžerica, koje su tamo radile.
Ruske žene
Zanimljivo je isto tako spomenuti da su žene u Rusiji demonstracijama obilježile „Dan žena“, i to zadnju nedjelju u veljači (prema julijanskom kalendaru) 1913. godine, kada su, osim na svoj položaj, upozorile i na opasnost od rata, koji je već onda, na žalost, bio neizbježan. Sljedeće godine „Dan žena“ obilježen je 8. ožujka u svim zemljama, vjerojatno zato jer je bila nedjelja i od onda je svaki put „Dan žena“ upravo na taj datum.
Najvažniji ruski „Dan žena“ obilježen je i zadnje nedjelje u veljači 1917. godine kada su upravo ženske demonstracije bile okidač za Februarsku revoluciju, što je prema gregorijanskom kalendaru padalo na 8. ožujak. Leonid Trotski napisao je u svojemu dnevniku da je revolucija bila planirana te je bilo samo pitanje vremena kada će početi, no nitko nije niti sanjao da će demonstracije žena koje su, između ostalog tražile završetak rata, biti glavni okidač za masovni štrajk i revoluciju.
Iste godine, nakon Oktobarske revolucije u kojoj je Rusija prestala biti Carevina, Vladimir Iljič Lenjin je 8. ožujak proglasio „Danom žena“, na što ga je nagovorila boljševistička feministkinja Aleksandra Kolontaj, pa se tako diljem SSSR-a do njegovog raspada taj dan obilježavao kao „Dan herojstva radnica“.
Ipak, „Dan žena“ postao je praznik u SSSR-u tek sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, u znak zahvale svim ženama koje su dale veliki doprinos u I. i II. svjetskom ratu, te izgradnji modernog SSSR-a. I danas je u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu ovaj dan praznik.
„Dan žena“ na marginama
U današnje vrijeme, posebno nakon raspada komunističkog bloka, ovaj dan, koji je itekako važan u povijesti borbe žena za temeljna prava, sve se više zanemaruje, te se njegova prava vrijednost marginalizira. U nekim zemljama postao je čak i predmet sprdnje zbog tradicije darivanja crvenih karafila, koji su isto tako bili jednim od simbola komunizma.
Neki čak tvrde da je nastao kao pandan Majčinome danu koji svoje korijene ima u Grčkoj, ali i drugim poganskim kulturama, a koji se najčešće slavi drugog tjedna svibnja, što je ujedno povezano s dolaskom proljeća.
Majčin dan danas se slavi u SAD-u i nekim drugim zapadnim zemljama, a ponajprije ima komercijalnu konotaciju, isto kao i Valentinovo, koje se slavi u drugome mjesecu.
Potrebno je isto tako naglasiti da su Ujedinjeni narodi 1975. godinu proglasili „Međunarodnom godinom žena“, ali su od onda i oni kao institucija počeli obilježavati „Međunarodni dan žena“, što je itekako značajno priznanje za cjelokupni pokret za ženska prava. Ta tema je i danas još vrlo aktualna, a razne organizacije i udruge aktivno rade na području svih aspekata ravnopravnosti spolova.
DRAGE NAŠE, ŽELIMO VAM SRETAN DAN ŽENA!
(vam)