Dijeta koja 'liječi' crijeva

Kontroverzna GAPS dijeta - ima li više prednosti ili nedostataka?

GAPS dijeta ima za cilj promicanje zdravlja crijeva i "liječenje" crijeva, no ima li više prednosti ili nedostataka i treba li joj uopće dati priliku?

profimedia-0247278118.jpg
Foto: Profimedia.hr

Već smo upoznati s različitim metodama prehrane i dijeta, od keto do paleo dijete, a posljednja u nizu je i GAPS dijeta, poznata i kao restriktivna, eliminirajuća dijeta koja ima za cilj promicanje zdravlja crijeva i "liječenje" crijeva. Pretpostavka koja stoji iza dijete je da brojna zdravstvena stanja, posebno probavni poremećaji i stanja koja utječu na mozak, poput autizma i poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), mogu biti uzrokovana nezdravim crijevima. Stoga dijeta tvrdi da bi izlječenje crijeva moglo poboljšati ili izliječiti ova stanja.


Image
Ključ za sreću?

Dopaminska dijeta sve je popularnija - što trebaš znati o ovom načinu prehrane

Međutim, nedostaju istraživanja i znanstveni dokazi koji bi poduprli GAPS prehranu. Zato je, prije nego što uopće pomisliš o tome da ovoj dijeti daš priliku, važno biti dobro informiran o njoj. Što je to zapravo GAPS dijeta, kako je slijediti, što smiješ, a što ne smiješ jesti, te koje su njezine prednosti i rizici - sve to saznaj u nastavku.

Što je GAPS dijeta?

GAPS izvorno označava "Gut and Psychology Syndrome", crijevno-psihološki sindrom, pojam koji je razvila liječnica Natasha Campbell-McBride, kako bi opisala veze između probavnog sustava i mozga. Campbell-McBride kreirala je GAPS dijetu 2004. godine nakon što je istražila odnos između prehrane, zdravlja crijeva i mozga dok je tražila odgovore za svoje dijete kojemu su dijagnosticirane teškoće u učenju. Od tada je također definirala sindrom crijeva i fiziologije, koji se bavi potencijalnom ulogom crijeva u nekim kroničnim fizičkim stanjima.

Image
Foto: Unsplash

Prema web stranici GAPS dijete, GAPS teoretizira da su mnoga zdravstvena stanja ukorijenjena u nezdravim crijevima i ako se crijeva izliječe, tada se mogu riješiti različita probavna, neurološka i autoimuna stanja. Ove tvrdnje se odnose na stanja uključujući autoimune bolesti poput celijakije, Crohnove bolesti i reumatoidnog artritisa, alergije i netolerancije na hranu, poremećaji štitnjače i drugi probavni poremećaji poput sindroma iritabilnog crijeva. Neurološka i psihijatrijska stanja poput autizma, ADHD-a, shizofrenije i bipolarnog poremećaja također su uključena u tvrdnje o prehrani GAPS.


Ne postoje recenzirane znanstvene studije koje ispituju učinkovitost GAPS dijete, a većina uspješnih priča su tek anegdotske i dolaze iz knjiga Campbell-McBride i iz njezine klinike sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Što možeš jesti na GAPS dijeti?

Postoje tri faze GAPS dijete: uvodna dijeta, puna GAPS dijeta i ponovno uvođenje. Uvodna dijeta ima šest faza, s ciljem da se izliječi sindrom propusnog crijeva prije prelaska na punu GAPS dijetu. Sindrom propusnog crijeva odnosi se na rupe ili pukotine u sluznici crijeva. Ako postoje pukotine u crijevnoj barijeri, neprobavljena hrana ili bakterije mogu iscuriti van, uzrokujući upalu i probavne probleme.

Temeljne namirnice u uvodnoj fazi su mesni temeljci, juhe i fermentirana hrana. Koliko dugo ostati u svakoj fazi varira od tri do pet dana te četiri do šest tjedana ili više. Nakon što se proljev ili drugi teški probavni simptomi povuku, može se prijeći na sljedeću fazu. Campbell-McBride kaže da je važno unositi male količine hrane polako dok prolaziš kroz faze kako bi vidjela što možeš tolerirati.


Image
Foto: Unsplash

Puna GAPS dijeta uvodi više namirnica usmjerenih na liječenje i obnavljanje crijeva, prema Campbell-McBride. Ona preporučuje da ljudi slijede punu GAPS dijetu od 18 mjeseci do dvije godine. U prehrani, oko 85% namirnica koje svakodnevno konzumiraš trebaju biti meso, riba, temeljci, jaja, fermentirana hrana, povrće i voće, uz pečene proizvode od brašna od orašastih plodova ili sjemenki.

Nakon šest mjeseci normalne probave i pražnjenja crijeva, možeš započeti fazu ponovnog uvođenja. Za to vrijeme možeš početi vraćati namirnice u svoju prehranu, polako i pomalo, kako bi vidjela kako ih podnosiš. Ne postoji točan redoslijed hrane za ponovno uvođenje, međutim, Campbell-McBride preporučuje da počneš s krumpirom i fermentiranim žitaricama bez glutena. Također preporučuje osobama na dijeti i dalje izbjegavati visoko prerađenu hranu i hranu s visokim sadržajem šećera.

Image
Foto: Unsplash

Što se tiče hrane koju možeš jest na GAPS dijeti, to su uglavnom jaja, meso, riba, svježe povrće, voće, orašasti plodovi, sjemenke, češnjak i maslinovo ulje. Hrana koju ne smiješ jesti su žitarice, šećeri, krumpir, jogurt, svježi sir, riža, kava, kukuruz, hrana s umjetnim zaslađivačima, sva prerađena hrana u pakiranjima ili konzervama te mlijeko bilo koje životinje.

Prednosti GAPS dijete

GAPS dijeta stavlja naglasak na povrće i fermentiranu hranu, koji su povezani sa zdravim crijevima. Istraživanja pokazuju da konzumacija raznovrsnog voća i povrća, maslinovog ulja i masne ribe može pomoći u održavanju zdrave ravnoteže bakterija u crijevima, dok prehrana bogata mastima i ugljikohidratima i malo vlakana (tradicionalna zapadnjačka prehrana) može uzrokovati neravnotežu crijevnih bakterija.

Image
Foto: Unsplash

Postoje nova istraživanja koja govore da fermentirana hrana poput kefira i kiselog kupusa, zajedno s hranom bogatom probioticima poput jogurta, može pomoći u poboljšanju crijevne mikrobiote, ali potrebno je više studija kako bi se utvrdio taj odnos. Ipak, čini se da nema štete u konzumiranju ove hrane u umjerenim obrocima sve dok je sigurno proizvedena.

Ograničavanje visoko obrađene hrane, dodanog šećera, rafiniranih žitarica i umjetnih zaslađivača također je korisno za cjelokupno zdravlje. Rafinirani ugljikohidrati i šećer mogu povećati upalu u tijelu, a neke studije na životinjama pokazale su da konzumacija umjetnih zaslađivača može promijeniti crijevne bakterije.

Nedostaci GAPS dijete

Ne postoje recenzirane kliničke studije koje procjenjuju GAPS dijetu ili dokazuju da je učinkovita u liječenju crijeva i liječenju stanja za koja se tvrdi da liječi. Dok se znanstvenici slažu da može doći do sindroma propusnog crijeva, istraživanja nisu pokazala da poboljšanje crijevne barijere nužno liječi ili poboljšava bilo koja specifična stanja.

Image
Foto: Unsplash

GAPS dijeta je izrazito restriktivna, što ima nekoliko posljedica. Za početak, planiranje i kuhanje obroka oduzima vrijeme. Međutim, više zabrinjava to što je dijeta izvorno razvijena kako bi pomogla djeci koja pate od problema u ponašanju i probavi. Stavljanje djece (ili odraslih) na izrazito restriktivnu prehranu može dovesti do pothranjenosti ili poremećenih obrazaca prehrane. Da ne spominjemo, vrlo restriktivni planovi obično nisu ugodni ili održivi tijekom dugog vremenskog razdoblja, što negira sve rezultate koje bi mogli obećavajući.

Treba li isprobati GAPS dijetu?

Ne. Dijetetičarka Jessica Ball koja govori o ovoj temi za portal Eating Well ne preporučuje GAPS dijetu, s obzirom na to da nema istraživanja koja bi poduprla njezine tvrdnje ili učinkovitost. Osim toga, iznimno restriktivna, dugotrajna i skupa. Postoje učinkovitiji, znanstveno potkrijepljeni načini za poboljšanje probavnih i neuroloških poremećaja koji uključuju male promjene koje su održive. Ipak, uvijek je najbolje savjetovati se svojim liječnikom i dijetetičarom koji mogu pružiti specifična rješenja prilagođena tvom stanju i načinu života.


Možda će te zanimati

Image
BEZ ADTIVA I KONZERVANSA

Dva hit recepta: S ovim specijalitetima gotovim za pola sata započinje nova tradicija mesnih blagdanskih obroka!

Image
VAŽAN KOMAD

Udobni su i topli: Kardigani koji mogu obogatiti zimske outfite