Budite se ujutro i kopate po mobitelu, sjedite u obližnjem kafiću i čitate novine, gledate dnevnik, slušate radio dok ste u autu, razgovarate s kolegama na poslu, na ručku ste s bližnjima ili u kozmetičkom salonu na frizuri. Nije bitno. Gdje god da ste, vrlo vjerojatno su vas već bombardirali lošim vijestima današnjice. Ako ne pričamo o pandemiji, pričat ćemo o svim poskupljenjima i o tome kako će život biti težak. Teret oko brige za dom, obitelj, a posebice za djecu postaje sve veći. Je li baš svima tako?
Psihologija nas je naučila da situacija ili konkretan događaj imaju predispoziciju za izazivanjem stresne reakcije, ali ne znači da će do nje nužno i doći. Međutim, naša reakcija ovisi o tome kako mi na tu situaciju gledamo, o našoj percepciji, ali i našim uvjerenjima.
Za primjer možemo uzeti situaciju – kašnjenje na važan sastanak zbog gužve u prometu. Možemo očekivati različite reakcije od različitih ljudi. Osoba A – Ah, ni prvi ni zadnji put. Samo ću ući i praviti se kao da nije ništa. Osoba B – Baš mi je neugodno! Ali ću im javiti da me pričekaju i drugi puta ranije krenuti. Osoba C – J***** OVAJ PROMET!!! ŠTO SE NE POMAKNU VIŠE!?? (naravno, s povišenim tonom, pratećom trubom i nabijanjem na gas). Drugim riječima, naučili smo se na sebi svojstven način nositi s izazovnim situacijama. Jedni nešto primjerenije, drugi nešto manje. Ali uglavnom u skladu s našim prijašnjim iskustvima, naučenim ponašanjima ili pak znanjem.
Postoji nekoliko načina kako se možete bolje nositi s izazovnim situacijama:
- Usmjeravanjem na ono što je unutar vaše kontrole – promet, vrijeme, drugi ljudi, pandemija, poskupljenja… sve je to van naše kontrole! Što tim pojavama dajemo više pažnje, veća je vjerojatnost da ćemo se osjećati nezadovoljnima, bespomoćnima ili zabrinutima. Stoga, radije pažnju usmjerite na stvari koje su unutar vaše kontrole, a to ste vi sami – vaše misli, osjećaji, ponašanje i fiziologija. Tako ćete izgraditi zaštitni zid oko sebe zbog čega stvari koje su van vaše kontrole više neće toliko utjecati na vas. Štoviše, povećat ćete vjerojatnost da ćete barem možda malo utjecati na van.
- Živite u skladu s vašim vrijednostima – one su temelj onoga što vi doista jeste. Okružite se ljudima i aktivnostima pomoću kojih ćete redovno u njih ulagati. Tako ćete povećati vjerojatnost da uistinu živite ispunjeno i zadovoljno.
- Ulažite u odnose komunikacijom vlastitih potreba, želja, osjećaja i granica – od samih početaka, čovjek je predodređen biti s drugim ljudima. Svaki nedostatak ili neprimjeren oblik komunikacije narušava odnos. Stoga, unaprijedite osobne komunikacijske vještine kako biste lakše iznijeli ono što vam je na umu. Tako ćete iz dobrih odnosa moći tražiti podršku, ali i slobodno moći reći NE kada vam nešto ne odgovara.
- Plan, plan i plan – dobra organizacija će vam pomoći da barem većinu vremena radite ono što uistinu želite ili trebate. Planirajte svoje obaveze i zadatke. Planirajte budžet koji će vam pomoći da uštedite i sebi osigurate ono što vam je potrebno u izazovnim trenucima. Obavezno, planirajte druženja i odmor kako ne biste na kraju samo radili, a ne i živjeli.
- Dišite i meditirajte – tehnike relaksacije služe tome da vas barem djelomično oslobode nakupljenog stresa ili pak pripreme za nadolazeće situacije. Ako redovno trenirate vježbe trbušnog disanja, povećat ćete vjerojatnost da u trenutku izazovne situacije u samo 2 do 3 udaha i izdaha smanjiti svoju fiziološku pobuđenost i time mirnije reagirate. Dok će vam Mindfulness meditacija pomoći kako biste pažnju usmjerili na sadašnji trenutak koji vam daje dodatan osjećaj mira, ali i vraća dojam kontrole.
- Spavajte, trenirajte i jedite uravnoteženo – brojna istraživanja su ukazala na usku vezu između dobrog sna i boljeg upravljanja emocijama. Isto tako umjerenom i redovnom tjelesnom aktivnošću te dobrim prehrambenim navikama zaštitit ćete vlastito mentalno zdravlje.
Istina je, idealno bi bilo otkloniti sve izvore stresa. Međutim, najveći problem je u tome što se idealno kosi s realnošću jer se radi o onome što je van naše kontrole. Čekajući idealno, skidamo odgovornost sa sebe i prebacujemo na druge ili nešto drugo. Čekamo da se stvari oko nas poslože kako bismo bili sretni. Umjesto čekanja vas pozivam da uzmete uzde u svoje ruke i tako povećate vjerojatnost da se brže prilagodite, a time i bolje osjećate!
Sandra Župarić je psihologinja i mentalna trenerica, a primarna područja njezinog djelovanja su u okvirima upravljanja emocijama, unaprjeđenja fokusa, održavanja motivacije, komunikacije i promjene životnog stila. Dio svog profesionalnog razvoja usmjerava na primjenu Mentalnog treninga na tehnologiji (biofeedback, neurofeedback i dr.).
