Novija istraživanja potvrdila su ono što su naše mudre bake odavno primjenjivale, a to je da su prirodne masnoće iznimno korisne namirnice koje, ako se konzumiraju pravilno, doprinose razvoju imuniteta i važan su dio uravnotežene prehrane.
Čak 40% ukupne energije dijete do druge godine prima iz visokokvalitetnih masnoća biljnog i životinjskog porijekla, a najčešće putem povrtnih kašica iz kućne radinosti za koje pedijatri i nutricionisti savjetuju dodavanje malih količina ulja kao što su maslinovo, bučino i repičino ulje te maslac.
Isključivo hladno prešana ulja
Nakon šestog mjeseca života odnosno po preporuci pedijatra, dijete kreće s papanjem nešto konkretnijih domaćih jela, a iako su sve vrste začina, posebice sol i šećer, zabranjene, ulja i masnoće su zdravi poboljšivaći okusa koje se djetetu itekako preporuča.
Važno je napomenuti da sva ulja koja se koriste u pripremi hladnih i toplih obroka za dijete, moraju biti nerafinirana i hladno prešana. Kad se govori o hladno prešanim uljima misli se na proces proizvodnje u kojem se masa sjemenki odnosno ploda preša bez dodatka toplinske energije na maksimalno 50 stupnjeva celzijevih. Intenzivnijeg su okusa od toplo prešanih ulja.
U pripremi jela važno je držati se pravila o temperaturi ulja. Zagrijavanjem nekih biljnih ulja kao što je maslinovo, oslobađaju se kancerogena svojstva i zato na njemu ne valja pržiti već ga dolijevati nakon kuhanja.
Upravo je maslinovo ulje najčešće korišteno u pripremi hrane za djecu i to kao dodatak ribljim i povrtnim juhama, povrtnim i mesnim pireima i varivima. Količina od jedne čajne žličice pospješit će apsorpciju onih vitamina u povrću koji su topivi isključivo u mastima.
U prehrani djece poželjno je koristiti i bučino ulje koje je nešto orašastijeg okusa u odnosu na maslinovo te repičino. Egzotično kokosovo ulje pogodno je za prženje pa kako dijete bude raslo i privikavalo se na kruću hranu, ono će vam poslužiti kao zdravija alternativa sojinom ili suncokretovom ulju.
Maslac, a ne margarin
Margarin je nutritivno siromašna prerađevina koju nije preporučljivo koristiti u prehrani iako je godinama zastupan kao bolja opcija od maslaca. Maslac je iznimna namirnica koja se koristi u pripremi velikog broja jela, a ukusan je kao samostalan obrok na kruhu. Maslac ima snažna antikancerogena svojstva, antioksidativno djelovanje i imunološki je stimulans.
Maslac će domaćim kašicama dati kremastiju strukturu i poboljšani okus, a možete ga dodavavati i u mliječne kašice. U tek pripremljeni griz,rižu ili palentu na mlijeku, otopite čajnu žličicu maslaca i energetski obogatite djetetov obrok.
Odlično se ljubi s povrtnim juhama i jelima od povrća, a u pripremi biskvita i jednostavnih slastica za nešto stariju djecu, uvijek umjesto margarina koristite, po mogućnosti, domaći maslac.
Napravite domaći ghee
Pročišćeni maslac odnosno ghee prirodna je masnoća pogodna za osobe osjetljive na mliječne proizvode. Ukoliko se vaše dijete, u nešto starijoj dobi, muči s plinovima, nadutošću i sličnim probavnim tegobama, u kućnoj radinosti možete napraviti domaći ghee jer se pročišćavanjem maslaca rješavamo mliječnih proteina i mliječnih šećera koje stvaraju tegobe, a dobivamo čistu mliječnu mast.
Ghee je tekućeg oblika, nalik na ulje, a može se dugo čuvati u hladnjaku i pogodan je za prženje, ali i kao začin povrtnim, mesnim i slatkim jelima.
Najjednostavniji postupak pripreme ghee maslaca jest lagano otapanje kilograma maslaca na niskoj temperaturi bez mješanja. Nakon 20 minuta potrebno je otkloniti bijelu pjenu koja se sakuplja na rubovima posude, a ghee ostaviti da se hladi petnaestak minuta. Zaostali proteini past će na dno posude pa, nakon hlađenja, kroz filter za kavu ili čaj, procijedite ghee u drugu posudu.