Prisutno je odsustvo psihološke karakterizacije gdje su likovi ustaljeni, prisutan je polaritet dobra i zla te nesputana moć mašte i želje nad stvarnošću. Bajke su često rezultat narodne predaje i posljedica narodnih običaja i kazivanja, a neki su se autori potrudili to i zapisati uz eventualne dorade u fabuli i likovima (primjer su braća Grimm).
U bajkama često nalazimo i čudesne životinje koje govore. Prema definiciji bajka je priča uglavnom namijenjena djeci koja se često bavi nepostojećim i izmišljenim radnjama i likovima kao što su vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i sl. U zadnje vrijeme pojavljuje se i nova "generacija" fantastičnih stvorenja poput goblina, trolova, orka i drugih stvorenja koja su plod mašte novog naraštaja kniževnih ali i filmskih umjetnika.
Uz priče, bajke su prvi djetetov dodir s književnošću. Lijepim rečenicama i čvrstim moralnim porukama na najjednostavniji način uvode dijete u svijet te promiču dobrotu i pozitivne vrijednosti. Svojim sadržajima i likovima otvaraju brojne svjetove mašte. Bajke pomažu djetetu u prepoznavanju i razvijanju afirmativnih vrijednosti poput prijateljstva, odanosti i hrabrosti. Poistovjećujući se s najdražim likovima, djeca uče izražavati svoje želje, strahove i očekivanja. Uz pozitivan učinak na djetetovo psihološko zdravlje, čitanje priča na glas razvija i moždanu aktivnost, pogotovo u djece predškolske dobi. Slušajući čitatelja djeca povezuju značenje slova s izgovorenom riječi te na taj način razvijaju koncentraciju i brže uče čitati. Bajke djeci šalju mnogobrojne pouke dajući im moralne savjete za daljnji život. Bajka je tekst s kojim se dijete susreće i prije škole, a u školi se obrađuje i time proširuje spoznaja.
Djecu predškolske dobi poželjno je uključiti u dramsko stvaralaštvo i poticati ih da kroz doživljaj hrvatske bajke izražavaju svoje emocije, razvijaju radoznalost, kreativnost, maštu i stvaralaštvo čime se oni senzibiliziraju za nacionalnu kulturnu baštinu te im se potiče interes za njeno očuvanje.
Stoga je potrebno upoznati djecu predškolske dobi sa važnošću hrvatskih bajki, razvijati zanimanje za pričanje bajki i prepričavanje, razvijati aktivno slušanje, poticati izražavanje doživljaja kroz likovno i dramsko stvaralaštvo te poticati dijete na stvaralački i istraživački odnos prema bajci.
U suvremenome svijetu, posebno u urbanim uvjetima javlja se nedostatak spontane igre, međusobnog druženja a naročito nedostatak «bajkovitih» sadržaja. Bajke su prepune čudesnih događaja i zanimljivih likova, čiji postupci otkrivaju dobrotu, plemenitost, ljubav, zlo, mržnju, sreću i nesreću. U bajkama je zlo zasluženo kažnjeno, a dobrota nosi nagradu. Igra, dramatizacija, glazba i dječje druženje, daju višu dimenziju djetetovog doživljaja! Omogućuje da njegovi pokreti budu usklađeni, ritmici, izražajniji... Dramsko scenski izraz objedinjuje glazbu, ritam i pokret u pričom zaokruženu cjelinu. Još ako se pridodaju sadržaji iz hrvatskih narodnih bajki koji djeci otvaraju čudesan svijet mašte uz veselu dječju družinu uspjeh je neizostavan.
Igra bajki obogaćuje se pjesmama, scenografijom i idejom za kostimografijom. Prilagođavamo tekst i artikulaciju situaciji, djeci tj. cjelokupnom kontekstu hrvatske bajke. Zbog individualnog zadovoljavanja potreba i poticanja djetetova razvoja bitno je, omogućiti djetetu aktivnosti u skladu s njegovim interesima i zakonitostima njegove razvojne dobi. Kroz igru djeca osmišljavaju bajkovitu scenografiju i kostimografiju, naizmjenično glume uloge po vlastitom nahođenju i dogovoru tako da se unaprijed ne zna kada će tko biti princeza, ribar, maćeha ili netko drugi.
Dodane vrijednosti koje postižemo su sljedeće:
1. OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI:
• razumijevanje hrvatskog narodnog izričaja u kontekstu hrvatskih narodnih bajki
• razumijevanje značenja bajki za djecu
• razlikovanje bajki kao priča o čudesnim događajima i likovima s pozitivnom moralnom poukom
• doživjeti kulturnu baštinu kao motivacijsko sredstvo za različite aktivnosti.
2. FUNKCIONALNE VRIJEDNOSTI:
• izražavanje i razvijanje svojih osjećaja, sklonosti, sposobnosti i stavova
• razvijanje govorne i izražajne sposobnosti i vještine
• razvijanje mašte i stvaralaštva
• stjecanje sigurnosti i samopouzdanja.
3. ODGOJNE VRIJEDNOSTI:
• razvijanje ljubavi prema nacionalnoj pisanoj i izgovorenoj riječi
• razumijevanje međuljudskih odnosa i ponašanja
• razvijanje humanih i moralnih uvjerenja.
U Hrvatskoj su najslavnije bajke Ivane Brlić-Mažuranić:
Priče iz davnine
Kako je Potjeh tražio istinu
Ribar Palunko i njegova žena
Regoč
Šuma Striborova
Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
Lutonjica Toporko i devet župančića
Sunce djever i Neva Nevičica
Jagor
A tu su i Hrvatske bajke:
Mačak i lisica
A treći je sin bio pravi razbojnik
Proždrlica
Kako je vojnik postao kralj
Zec, medvjed, čovjek i lisica
Sluga gospodinu naplatio
Pjetlićeva družina
Mladić i vražji car
Žabica djevojka
Ptičar i crna vrana
Mala vila