Već i papagaji znaju da svila "ljeti hladi, a zimi grije", ali ne znaju zapravo zašto je to tako i zašto je svila jedini tekstilni materijal koji se ponaša kao svojevrsni prirodni termostat. Tajna je u strukturi vlakna svila - oko 35% vlakna su praznine u kojima je zrak pa ljeti svila brzo apsorbira, a zatim propušta višak topline i vlage dok se zimi ponaša kao toplinski izolator koji samo po potrebi propušta višak topline i vlage.
To je relativno davno istraženo kao što su istražena i antialergijska svojstva svile. Grinje kućne prašine, uobičajeni stanovnici posteljine, ne mogu opstati u svili, što je posebno važno za astmatičare, jer astmu često izazivaju enzimi koje izlučuju grinje kućne prašine. Svila, naravno, ne može nikoga izliječiti, ali nekima može smanjiti ili ukloniti neke zdravstvene tegobe. Čak se smatra da svila usporava stvaranje bora i oštećenje kose, jer je trenje između svile i ljudske kože i kose minimalno.
Ipak, sve to nisu glavni razlozi za tisućljetnu fascinaciju svilom. Njena osnovna privlačnost je u izgledu, koji je poseban zbog loma svjetlosti na specifičnoj strukturi svile i neponovljivom osjećaju prilikom dodira svile, posebno kod posteljine, gdje je ljudska koža u dodiru s podatnom vanjskom stranom materijala, dok je kod odjeće ipak tijelo u kontaktu s nešto različitom unutarnjom stranom materijala.
Svila je nekada bila privilegija vladara, ali je s vremenom postala pristupačna i drugima, najprije aristokratima, a onda i običnim ljudima. Nekada je svila plaćana zlatom i draguljima, stari Grci su je toliko cijenili da su Kinu zvali Kraljevstvo Svile, ali je poslije izuma mehaničkog tkalačkog stroja u 19. stoljeću došlo do masovne proizvodnje i nižih cijena.
Pokušaji da se proizvede umjetna svila u cilju još nižih cijena za sada nisu urodili plodom. Dudov svilac, Bombyx mori, pravo je čudo i strukturu niti koje ispušta još nitko nije uspio ponoviti iako se neki laboratoriji širom svijeta trude stvoriti identičnu strukturu. Možda je tajna njegova umijeća u njegovom uzgajanju, jer se poslije toliko tisuća godina uzgajanja u kontroliranim uvjetima dudov svilac danas znatno razlikuje od svojih rođaka koji žive u prirodi i koji stvaraju divlju svilu slabije kvalitete.
Ipak, ako se zna da je sirova svila 20 puta skuplja nego sirovi pamuk, cijena konačnog proizvoda i nije tako visoka koliko izgleda na prvi pogled. Pri tome treba imati na umu da je trend niskih cijena svile vjerojatno završen. Kina danas pokriva 70% svjetske proizvodnje svile pa cijena svile neće ovisiti samo o klasičnoj jednadžbi kineske ponude i svjetske potražnje, nego i o unutarnjoj situaciji u Kini. Prije 10 godina Kina je izvozila 90% proizvodnje, a danas manje od 60%, jer je tamo sve više ljudi koji mogu platiti svilu. Što će biti za 10 godina, lako je pretpostaviti: drastično smanjen izvoz, potražnja u svijetu ista ili još veća i na kraju više cijene. Ionako taj trend povišenja cijena traje već 5-6 godina.
Zahvaljujući osobnim poznanstvima, Neomaxima d.o.o. iz Zagreba uspjela je za svoje prvo pojavljivanje na hrvatskom tržištu nabaviti određenu količinu posteljine od svile po vrlo povoljnim cijenama pa hrvatskim potrošačima u ovom trenutku može relativno jeftino ponuditi jastučnice, plahte i navlake u dvije boje i dva jacquard dizajna, izrađene od najkvalitetnije dudove svile.
Štoviše, Neomaxima d.o.o. u svojoj www.svila.hr ima kompletnu ponudu za krevet. Osim klasične svilene posteljine, prodaju se i jastuci od 100%, popluni od 100% svile i deke od 78% svile. Posebnost je ovih jastuka i popluna u tome što nemaju samo ispunu od svile, nego i vanjski omotač od najkvalitetnije dudove svile. Jedini je kompromis deka, gdje uz dudovu svilu s vanjske strane ima 22% pamuka koji se, kao gaza u bazi, ni ne vidi niti ne dodiruje.
Ako možda razmišljate o kupovini svile, požurite na www.svila.hr. Količine s promotivnim cijenama su ograničene.
Sponzorirani članak