Od minimalističkog uređenja doma do glazbe i mode i stila života - sve su to stvari koje posljednjih godina upijamo sa sjevera Europe. Pratimo ih i želimo otkriti zašto su Skandinavci već godinama među najsretnijim narodima na svijetu. Posljednjih godina cijeli svijet zanima kako odgajaju svoju djecu. Donosimo pet stvari koje svi možemo naučiti od sretnih Skandinavaca.
Zbog ovog stava djeca se igraju vani svaki dan, bez obzira na vrijeme odnosno na hladnoću i kišu koje su normalne za ovaj dio Europe. Ne samo da roditelji vode djecu vani kada je izuzetno hladno, nego se isto ponašaju u vrtiću i školi. Jedino je važno da budu kvalitetno odjeveni i onda se satima mogu igrati. Koje su dobrobiti? Djeca su manje sklona infekcijama, imaju bolji vid, ostaju u formi, a vjeruje se da razvijaju otpornost, piše Parenting.
Dok u drugima kulturama često gledaju s neodobravanjem na djecu koja kopaju po blatu i koja su prljava, u Skandinaviji je posve drukčije. Zapravo, roditelji čak i potiču neurednu igru jer se to smatra dijelom zdravog odrastanja. Ako se djeca igraju u blatu, izlažu se zdravim bakterijama što može pomoći u jačanju imuniteta, zdravlju crijeva, ali i smanjiti rizik od alergija i astme. Neke bakterije čak i pomažu kod oslobađanja serotonina u mozgu.
U Skandinaviji djeca imaju puno više slobode u odnosu na druge zemlje u zapadnoj kulturi. Vrlo maloj djeci dopušteno je da se penju po drveću. Do devete, desete godine očekuje se od njih da sami idu na izvanškolske aktivnosti - pješice, biciklom ili javim prijevozom. Ovi roditelji vjeruju da će im to pomoći da procjene rizik, donose zdrave odluke i da nauče odgovornost, a istraživanja sugeriraju da su u pravu.
(Foto: Pixabay)
Skandinavski roditelji od svoje djece očekuju samo jedno - da provode što više vremena u igri. Formalno školovanje započinje u šestoj ili sedmoj godini, a većina roditelja i odgajatelja smatra da će djeca sve naučiti kada budu spremna i nema razloga da se stvara dodatni pritisak te da djeca uče čitati i pisati vrlo rano. Istraživanja pokazuju da kada djeca imaju jedanaest godina, nema nikakve razlike između onih koji su naučili čitati u petoj godini i onih u sedmoj. Čak se utvrdilo da oni koji su kasnije naučili čitati imaju bolje razumijevanje i pozitivniji stav čitanju.
Mali Skandinavci sigurno vole igrice i filmove kao i sva druga djeca na svijetu, ali ne provode puno vremena ispred ekrana. Njihovi roditelji drže se pravila "friluftsliv" što bi se moglo prevesti kao "život na otvorenom". Obavezan dio obiteljskoj života je vrijeme provedeno u prirodi. To ne znači da svi trebaju živjeti u netaknutoj prirodi. Šetnja u parku i igranje u prirodi kada je god moguće. Osim što roditeljima pomaže da djeca što manje vremena provode ispred ekrana, ovo je moćan način da mališani nauče koliko je priroda važna i da se povežu s njom.