Stručnjaci tvrde da je jedan od glavnih krivaca neadekvatna prehrana kojoj treba posvetiti posebnu pažnju. Upravo na tom tragu, Svjetska zdravstvena organizacija postavila je nekoliko globalnih nutritivnih ciljeva koje je potrebno ostvariti do 2025. godine u cilju očuvanja zdravlja dječje populacije. O kojim je ciljevima te predloženim strategijama riječ, možete pronaći u nastavku teksta.
Poremećaj rasta
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 162 milijuna djece mlađih od pet godina su niskog rasta. Poremećaj rasta je posljedica neadekvatne prehrane te infekcija u prve tri godine života djeteta, a u konačnici rezultira narušenim kognitivnim i tjelesnim razvojem djeteta, smanjenom produktivnošću te lošim ukupnim zdravstvenim statusom. Djeca koja pate od poremećaja rasta imaju veći rizik od razvoja prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u odrasloj dobi.
Poboljšanje prehrane žena reproduktivne dobi, edukacijom djevojaka još tijekom srednjoškolskog obrazovanja važnosti adekvatne prehrane te poticanjem majki na dojenje u prvih 6 mjeseci života su koraci koji mogu pridonijeti prevenciji poremećaja rasta. Prevenciji može pridonijeti i cjelokupna zajednica, osiguravanjem kvalitetnijih higijenskih uvjeta, posebno u nerazvijenim zemljama subsaharske Afrike te južne Azije.
Niska porođajna masa
Niska porođajna masa je glavni prediktor perinatalnog morbiditeta i mortaliteta. Također, predstavlja rizik za nezarazne kronične bolesti poput dijabetesa te bolesti srca i krvožilja. Uglavnom je stopa djece s niskom porođajnom masom prisutna u nerazvijenim te srednje razvijenim zemljama, međutim posljednjih godina sve je veća pojavnost i u visoko razvijenim zemljama.
Procijenjeno je kako 15 do 20% od ukupnog broja rođene djece ima nisku porođajnu masu što na svjetskoj razini iznosi otprilike 20 milijuna novorođenčadi godišnje.
Niska porođajna masa djeteta povezana je s lošim nutritivnim statusom majke. Pravovremenom edukacijom budućih majki, već u srednjoj školi, o pravilnoj prehrani te osiguravanje nutritivne suplementacije moguće je poboljšati nutritivni status mladih žena. Na taj način, pridonijeli bismo zdravlju žena reproduktivne dobi, ali i budućeg djeteta. Također, potrebno je dodatno podizati svijest o važnosti tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane te nepušenja u vidu očuvanja zdravlja.
Pretilost
Pretilost je dobro poznati zdravstveni problem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 42 milijuna djece mlađe od pet godina pati od pretilosti. S obzirom na da pretilost predstavlja direktnu opasnost za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, preuranjenu smrt te razvoj invalidnosti u odrasloj dobi, potrebno je hitno poduzeti određene mjere kako bi se umanjile negativne posljedice ove pandemije.
Značajan gubitak tjelesne mase u dječjoj dobi
Značajan gubitak tjelesne mase u dječjoj dobi nastaje uslijed nezadovoljavanja nutritivnih potreba. Time se povećava rizik od niskog rasta, oslabljenih kognitivnih funkcija te kroničnih nezaraznih bolesti. Također, povećan je rizik od smrti uzrokovan infektivnim oboljenjima poput dijareje, ospica i upale pluća. Dijete koje je nedovoljno uhranjeno ima tri puta veći rizik u odnosnu na normalno uhranjeno dijete. Godišnje, zbog neuhranjenosti umire 2 milijuna djece.
(Izvor: Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja)