Jedino voli izrađivati stvari od plastelina, no uporno odbija nacrtati nešto. Ako je pridobijemo da crta, za svaki crtež (koji je uglavnom išaran) govori da je ružan i da ona ne zna crtati, iako je potičemo i uvjeravamo da može biti bolje, ali da je i ovo trenutno dobro. Također, ne trudi se ni upamtiti boje. Ista stvar vezana je uz slova i brojeve. No kad je pitamo da kaže neku riječ ili slovo, odmah točno odgovori, a povezuje i riječi kad joj se slovka. Rječnik joj je uistinu jako bogat. Treba li nas sve gore navedeno zabrinjavati i kako pobuditi interes? Zahvaljujem. Zabrinuta
Poštovana,
najčešći razlog odbijanja aktivnosti olovkom je vezan uz neku teškoću koje dijete doživljava provodeći ovu aktivnost. O tome bi trebalo voditi računa ako vaše dijete ne želi crtati i bojati. Tada nemojte odustati od poticanja takvih aktivnosti već mu aktivnosti učinite interesantnima, zabavnima i dodatno ga stimulirajte dogovorenim nagradama.
Danas mnoga djeca već i prije polaska u školu poznaju sva slova i brojke. Veliki broj djece znat će ta slova i brojke i lijepo napisati iako većina djece tehniku pisanja uvježbava u prvom razredu. Da bi dijete moglo u određenoj fazi svoga razvoja uspješno svladati pisanje mora proći kompletan motorički razvoj koji započinje razvojem grube motorike (sjedenjem, puzanjem, hodanjem, penjanjem, trčanjem. . . ) a nastavlja se razvojem fine motorike koja se odnosi na fine pokrete ruku i šaka (hvatanje cijelom šakom, zatim kažiprstom i palcem). Preduvjet za uspjeh u grafomotornim aktivnostima je razvijena fina motorika ruku. Vaša djevojčica je navršila 4 godine. Dijete u dobi od 4 – 5 godina precrtava krug, križ, dijagonalne linije i kvadrat, te neka slova i brojke. Neka djeca pišu svoje ime.
Obratite pažnju i na pravilnost hvata olovke Vaše djevojčice. U dobi između 3,5 i 4 godine olovka se drži s tri prsta, ali se prilikom pisanja miče cijela šaka. Sa otprilike 4,5 godine (a najkasnije do šeste godine) hvat olovke postaje pravilan. Olovka se tada drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjaka) a prilikom pisanja pomiču se samo prsti. Ovaj hvat omogućava maksimalnu kontrolu i fleksibilnost prilikom pisanja. Predvježbe grafomotorici skrivaju se u čitavom nizu aktivnosti svakodnevnog života i igara kojima se zabavlja. Manipulacija raznim predmetima, samostalno hranjenje, oblačenje, kopčanje gumbića, vezanje vezica, listanje knjige. . . sve su to aktivnosti koje prethode držanju olovke i pisanju ali su neizostavan dio cjelokupnog razvoja.
Još neke ideje za razvoj grafomotorike su: - crtanje kažiprstom po pijesku, brašnu - nizanje perli, prelijevanje vode u posudicama, nizanje štipaljki na košaricu - trganje papira i formiranje loptica - presavijanje papira, maramica - rezanje škaricama, lijepljenje, oblikovanje plastelinom - slaganje puzzli, gradnja kockama - slikanje prstima, kredom, pastelama, kistom, crtanje prema uzorku
Postepeno, kroz pravilnu izmjenu aktivnosti, dovest ćete dijete do faze kada mu hvat olovke i kontrola nad njom više neće predstavljati problem. Tek tada će biti spremno za razne grafomotorne materijale, bojanke i pisanke. Ukoliko će Vaše dijete i u godini prije polaska u školu odbijati navedene aktivnosti svakako se savjetujte sa stručnjakom (defektologom) kako bi se teškoće uklonile prije polaska u prvi razred.
Stela Horvat, prof. rehabilitatorKabinet Korneo